Bivši lider bosanskih Srba, koji u junu puni 81 godinu, osuđen je 2016. godine u Haagu na doživotni zatvor zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. U zatvor Albany prebačen je 2021. godine iz pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija u Nizozemskoj
Ratni zločinac i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić traži sudsko preispitivanje odluke kako bi mu se omogućilo da tuži Veliku Britaniju zbog nehumanog tretmana, što bi mu ujedno otvorilo put za osporavanje pravosnažne presude.
Karadžić je podnio je zahtjev Visokom sudu u Londonu u pokušaju da obori odluku Agencije za pravnu pomoć (Legal Aid Agency), koja je odbila financirati njegove pritužbe na uvjete u zatvoru Albany na otoku Wight.
Bivši lider bosanskih Srba, koji u junu puni 81 godinu, osuđen je 2016. godine u Haagu na doživotni zatvor zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. U zatvor Albany prebačen je 2021. godine iz pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija u Nizozemskoj.
Karadžić se žali da mu je uskraćen pristup laptopu koji mu je neophodan za pripremu podnesaka kojima nastoji ishoditi reviziju presude i kazne. Također je uputio pritužbe zbog toga što mu je navodno uskraćen pristup svešteniku Srpske pravoslavne crkve, te tvrdi da zatvorska služba namiče nerazumna ograničenja na njegove telefonske kontakte s porodicom.
Prema navodima njegovog britanskog pravnog tima, Karadžiću je rečeno da s porodicom mora razgovarati na engleskom jeziku, dok mu se ukinu privilegije ukoliko osoba s druge strane žice progovori na srpskom ili ako se na telefon javi dijete čiji razgovor s njim nije unaprijed odobren.
Portparol Zatvorske službe izjavio je: „Ne priznajemo niti jednu od ovih tvrdnji.“
Njegov advokat Mladen Kesar podnio je zahtjev za sudsko preispitivanje s ciljem da se poništi odluka Agencije za pravnu pomoć. „Šta god mislili o njegovom zločinu i presudi, te o tome da li je ona opravdana ili podložna žalbi, ovdje se ne radi o tome“, izjavio je Kesar. „Svako ko je osuđen za krivično djelo morao bi imati pravo da to osporava.“
Zvanično obrazloženje za odbijanje pravne pomoći leži u procjeni da bi troškovi financiranja ovog postupka bili daleko veći od potencijalne odštete koju bi Karadžić mogao dobiti. Međutim, Kesar tvrdi da su Karadžiću prava uskraćena iz političkih razloga, upravo zbog njegove ozloglašenosti.
Karadžiću, bivšem psihijatru, suđeno je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Osuđen je za genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine, kao i za druge zločine u ratu koji je odnio oko 100.000 ljudskih života.
Njegova prvostepena kazna od 40 godina zatvora preinačena je u doživotni zatvor bez prava na pomilovanje nakon žalbenog postupka koji su 2019. godine pokrenuli i tužilaštvo i odbrana.
Agencija za pravnu pomoć odbila je komentirati ovaj slučaj.
IZVOR: The Observer
