Naslovnica njemačkog sedmičnika Der Spiegel sa slikom Ulricha Siegmunda i natpisom da je riječ o najopasnijem čovjeku u Njemačkoj trebala je razotkriti ekstremizam kandidata Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, ali se pretvorila u neočekivano oružje krajnje desnice. Umjesto da naruši rejting stranke, provokativni potez uglednog magazina pretvoren je u centralni kampanjski adut koji je pokrenuo žestoke rasprave o medijskoj odgovornosti i dodatno polarizirao njemačku političku scenu
Njemački sedmičnik Der Spiegel osvanuo je na kioscima s prepoznatljivo upečatljivom naslovnicom. Fotografija poput one s lične karte, na crnoj pozadini, prikazuje Ulricha Siegmunda, kandidata Alternative za Njemačku (AfD) na predstojećim izborima u pokrajini Saksonija-Anhalt. Uz fotografiju stoji i natpis u crvenoj boji: „Najopasniji čovjek u Njemačkoj“. Međutim, umjesto da izazove ogorčenje u redovima AfD-a, ova radikalno desničarska stranka pretvorila je spornu naslovnicu u svoj glavni slogan kampanje.
„Posebno hvala magazinu Der Spiegel“, poručio je Siegmund u promotivnom videu dok je potpisivao primjerke magazina i dijelio ih pristalicama. Od tada isti potez ponavlja na brojnim skupovima, predstavljajući se kao antisistemski heroj. „Ako šestog septembra osvojim 46 posto glasova, reći ću vam koliko smo platili Der Spiegelu za ovu reklamu“, izjavio je kroz smijeh pred okupljenim građanima. Društvene mreže u međuvremenu su preplavljene mimovima i objavama u kojima simpatizeri AfD-a slavodobitno dijele spornu naslovnu stranu.
Upravo je 46 posto glasova granica koja bi AfD-u omogućila da samostalno formira vlast u Saksoniji-Anhalt. Posljednje istraživanje agencije Compact daje im 43 posto podrške. Kršćansko-demokratska unija (CDU), koja je trenutno na vlasti u toj pokrajini, prema istom istraživanju uživa podršku od 23 posto. Socijaldemokrate (SPD), partneri CDU-a u federalnoj vlasti, kreću se između 5 i 7 posto, što predstavlja njihov historijski minimum.
Ukoliko bi se prognoze ostvarile, to bi bio prvi put u historiji demokratske Njemačke da krajnja desnica preuzme pokrajinsku vladu. Zbog toga među političkim protivnicima i u federalnim institucijama vlada duboka zabrinutost. Sven Hüber, potpredsjednik Policijskog sindikata Njemačke, upozorio je u tekstu za interni časopis te organizacije da se policijski službenici u Saksoniji-Anhalt moraju pripremiti na otkazivanje poslušnosti odlukama nove vlasti ukoliko one budu ugrožavale demokratski poredak.
U spornom izdanju Der Spiegel detaljno navodi zašto Siegmunda smatra ekstremnijim od ostalih istaknutih funkcionera AfD-a. Tekst otpočinje primjerom njegovog odnosa prema klimatskim promjenama. Tokom govora održanog na otvorenom u jednom selu u Saksoniji-Anhalt, i to u najtoplijem danu u godini, Siegmund je pozdravio okupljene riječima: „Zar ovo nije sjajno vrijeme? Najzad imamo klimatske promjene!“. To je izgovoreno u trenutku kada se Njemačka suočava s jednom od najtežih suša, uslijed koje su hiljade poljoprivrednika na ivici egzistencije, a riječni saobraćaj u prekidu.
Ipak, pitanje klime nije najalarmantniji detalj u tekstu. Mnogo više zabrinjavaju podaci o neonacističkoj prošlosti ključnih ljudi u njegovom timu. I sam 35-godišnji Siegmund i njegova desna ruka Patrick Harr bili su članovi organizacije Patriotska omladina Njemačke (HDJ), koja je zabranjena 2009. godine. Siegmund i njegovi tadašnji suborci pohađali su predavanja o „rasnim studijama“, nosili uniformisanu odjeću, svakodnevno se zaklinjali zastavi, a u posebnim prilikama isrtavali kukaste krstove na licu. Cijeli cilj te organizacije bio je stvaranje „nacionalsocijalističkih boraca za slobodu“.
Paradoks cijelog slučaja leži u tome što je naslovnica pokrenula lavinu kritika u medijima i na društvenim mrežama, ali ne toliko usmjerenih protiv AfD-a, koliko protiv samog sedmičnika. „Ko bi pomislio da presudnu pomoć u kampanji AfD-a neće pružiti nesposobnost federalne vlade ili loša kampanja CDU-a u Saksoniji-Anhalt, već upravo ovakva pretjerana naslovnica Der Spiegela?“, zapitao se na mreži X Thorsten Anleben, pravnik i predstavnik udruženja poslodavaca u metalskoj industriji.
„U vremenu u kojem je sve polarizirano, Der Spiegel dodatno polarizira jednim naslovom. Sadržaj inače dobrog članka time postaje gotovo irelevantan“, prokomentarisao je Gabor Halasz, novinar javnog servisa ARD. Dodao je i da presudni faktor iza ove odluke nije bila naivnost, već nepromišljenost uredništva: „Nakon 13 godina postojanja AfD-a ne možete objaviti ovakvu naslovnicu, a da ne predvidite kakav će kontranapad uslijediti.“
„Kandidat AfD-a, koji je do sada vodio izuzetno dobro osmišljenu kampanju, nije mogao dobiti bolji promotivni materijal od novog izdanja Der Spiegela“, napisao je Andreas Rosenfelder, urednik rubrike mišljenja u konzervativnom listu Die Welt. Prema njegovom mišljenju, riječ je o poklonu za Siegmunda koji ogoljava ograničen pogled na svijet lijevog medijskog balona, zatečenog i nemoćnog pred vremenom koje više nije lijevo, a koji svojom reakcijom samo dodatno pokreće mješavinu dezinformacija, mržnje i provokacija.
Glavni urednik magazina Dirk Kurbjuweit branio je odluku uredništva tvrdnjom da je navedeni naslov činjenični opis stanja te da je Siegmund u ovom trenutku političar koji najviše ugrožava njemački demokratski poredak. Ukoliko postane premijer Saksonije-Anhalt, upozorava Kurbjuweit, to će biti direktan udar na liberalnu demokratiju, pri čemu će posljedice prvi osjetiti pripadnici manjinskih grupa.
Izborni program AfD-a za Saksoniju-Anhalt, u skladu s općom strategijom stranke na federalnom nivou, predviđa drastično ograničavanje prava migranata, bez obzira na njihov legalni status, kao i povratak ultrakonzervativnim modelima u oblasiti porodice, roda i obrazovanja zasnovanog na nacionalnim vrijednostima.
U analizi koju je objavila Fondacija Robert Bosch, specijalizirana za društvena pitanja i glavni dioničar industrijskog giganta Bosch, naglašava se da najveću opasnost u Siegmundovom programu predstavlja najavljena preobrazba školskog sistema. „Pojedine tačke koje predlaže AfD jednostavno su nespojive s važećim zakonodavstvom. Međutim, ukoliko bi formirali vlast u Saksoniji-Anhalt, mogli bi vrlo brzo provesti duboke promjene. To bi značilo uvođenje ideološki obojenih časova historije, ukidanje demokratskih struktura u školama, centralizaciju i temeljitu reviziju nastavnih sadržaja“, stoji u izvještaju fondacije.
