Od luksuznih londonskih sudnica i sofisticiranih finansijskih prevara u svijetu kriptovaluta, pa sve do direktnog uplitanja u parlamentarne izbore unutar Evropske unije, kontroverzna privatna obavještajna agencija ubrzano širi svoju mrežu uticaja na tlu Starog kontinenta

U roku od samo pola godine, ime mračne izraelske privatne obavještajne agencije Black Cube isplivalo je na površinu u najmanje četiri velika međunarodna skandala sa sjedištem u Evropi. Prošlog oktobra, serija sudskih dokumenata otkrila je isplate u iznosu od čak 1,8 miliona funti u slučaju korporativne špijunaže između dvije najveće evropske kompanije u sektoru igara na sreću.

Samo mjesec dana kasnije, sudija Visokog suda u Londonu formalno je identificiralo Black Cube kao ključnog aktera tajne operacije protiv jednog od advokata u sudskom procesu teškom više od 400 miliona dolara, koji se vodi zbog masovne kriptoprevare.

Početkom ove godine, kiparska vlada našla se u središtu političkog zemljotresa nakon ostavke visokog savjetnika predsjednika Nikosa Christodoulidesa, koju je iznudilo objavljivanje kompromitujućeg video-snimka koji su tajno napravili operativci ove izraelske agencije.

Međutim, najozbiljnija dimenzija djelovanja agencije ogleda se u direktnom miješanju u demokratske procese unutar Evropske unije. Neposredno prije parlamentarnih izbora u Sloveniji u martu 2026. godine, u javnost su plasirani kompromitujući snimci o korupciji u krugu liberalnog premijera Roberta Goloba.

Slovenska obavještajna služba SOVA potvrdila je da su čelnici Black Cubea, uključujući suosnivača Dana Zorellu i penzioniranog general-majora Gioru Eilanda, posjetili zemlju više puta neposredno prije glasanja, te da su njihovi operativci locirani u blizini sjedišta Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Janša, otvoreni pobornik pokreta MAGA i proizraelske politike, preuzeo je vlast nakon što je Golob izgubio izbore za manje od jednog procenta. Golob je ove aktivnosti proglasio hibridnom prijetnjom za cijelu Evropsku uniju, zahtijevajući hitnu istragu od strane Evropske komisije i Evropskog vijeća.

Ova mreža operacija vodi do kompanije sa sjedištem u Tel Avivu, Londonu, Singapuru i Madridu, koju su 2011. godine osnovali bivši oficiri izraelske vojske i obavještajnih službi Dan Zorella i Avi Yanus. Većina zaposlenih u agenciji čine veterani izraelskih odbrambenih snaga, a među ključnim savjetnicima nalazi se i Giora Eiland, nekadašnji šef Nacionalnog vijeća sigurnosti Izraela.

Metode agencije, koje kombiniraju klasični operativni rad na terenu, lažne identitete, fiktivne kompanije i takozvane „honeypot“ operacije, ranije su dospjele pod lupu svjetske javnosti zbog saradnje sa holivudskim producentom Harveyjem Weinsteinom. Iako je agencija nakon tog skandala obećala da više neće prihvatati slučajeve povezane sa seksualnim uzneramavanjem, potražnja za njihovim uslugama u Evropi danas bilježi rekordan rast. To potvrđuju finansijski izvještaji londonske podružnice koji bilježe skok prihoda sa 25 miliona funti u 2023. na 33 miliona u 2025. godini, dok se broj zaposlenih u Londonu popeo sa 28 na 32. Predstavnici kompanije priznaju stabilan godišnji rast od 7% do 10%, koji je tokom prošle godine dostigao čak 25%.

Rast prihoda ne ukazuje samo na veći obim posla, već i na znatno kompleksnije operacije na tlu Evrope. Iako se većina njihovih aktivnosti svodi na metode niske tehnologije (pristupanje ljudima, postavljanje pitanja i snimanje kompromitujućih izjava), nivo sofisticiranosti prevara drastično je porastao. Upečatljiv primjer iz 2024. godine otkriva kako je agencija kreirala čitav fiktivni brend vinarije, vinograda i pripadajućih preduzeća samo kako bi se približila meti istrage koja je bila poznati ljubitelj i kolekcionar vina.

Pored toga, primjetna je i promjena u samom poslovnom modelu: bogati klijenti više ne plaćaju agenciju po pojedinačnom projektu, već prelaze na fiksne mjesečne ugovore (retainers) kako bi koristili njihove usluge u različitim tekućim konfliktima, od korporativne špijunaže do političkih kampanja.

Najizrazitiji primjer korporativnog rata u kojem je angažovana ova agencija jeste takozvani „slučaj Salinas“ pred Visokim sudom u Londonu, koji opisuju kao savršenu finansijsku prevaru. Meksički milijarder Ricardo Salinas Pliego, tražeći likvidnost za ulaganje u bitcoin, sklopio je ugovor o lombardnom kreditu sa prividno uglednim fondom Astor Asset Management, založivši dionice u vrijednosti od 416 miliona dolara u zamjenu za kredit od 150 miliona dolara uz izuzetno nisku kamatnu stopu od 1,15%.

Iza kulisa se nalazila složena struktura fiktivnih identiteta i osuđivani prevarant Val Sklarov. Jedan od ključnih posrednika, Alexei Skachkov, koristio je lažno ime Thomas Astor-Mellon, tvrdeći da potiče iz čuvene porodice Astor, te se tokom videopoziva javljao sa luksuzne jahte kako bi stvorio privid bogatstva i uglednih veza. U stvarnosti, radilo se o ruskom državljaninu sa historijom krađa i krivotvorenja dokumenata. Prevara se sastojala u tome što su optuženi dionice odmah počeli svakodnevno prodavati, ostvarivši prihod od 420 miliona dolara, od čega je samo četvrtina iskorištena za isplatu kredita Salinasu, čime su ga zapravo kreditirali njegovim vlastitim novcem.

Kada je shvatio da je prevaren, Salinas je angažovao Black Cube kako bi prikupio dokaze protiv fonda Astor. Agencija je osmislila agresivnu tajnu operaciju usmjerenu protiv jednog od najmlađih advokata pravnog tima fonda Astor, koji je u sudskim spisima označen samo kao „X“. Operativci su organizovali večeru na kojoj su konzumirane velike količine alkohola, tokom koje je advokat, u želji da impresionira ljude za koje je vjerovao da su potencijalni klijenti, otkrio povjerljive detalje i slabosti odbrane.

Iako je sudija Visokog suda u Londonu ovakvu metodu nazvao neetičkom i uvredom za pravosuđe, zaključio je da u samom načinu pribavljanja dokaza nema ničeg nelegalnog. Sud će u novembru donijeti odluku o tome može li se u ovom slučaju primijeniti princip izuzeća profesionalne tajne ukoliko se dokaže da su komunikacije advokata i klijenta korištene za olakšavanje prevare.

Dok se u sudnicama vodi borba za pravnu valjanost dokaza, evropska javnost se suočava sa činjenicom da se privatne obavještajne agencije tretiraju kao legitimno oruđe u političkim i poslovnim krugovima. Black Cube je već ranije sprovodio slične operacije na istoku kontinenta, uključujući akcije protiv bivše rumunske antikorupcijske tužiteljice Laure Kövesi 2016. godine, kao i kampanju protiv civilnih organizacija tokom izbora u Mađarskoj 2018. godine u korist Viktora Orbána.

Bez obzira na sudske ishode i političke osude, ovakvi primjeri pokazuju da evropsko tržište privatne špijunaže ulazi u novu fazu u kojoj bogati pojedinci i interesne grupe preuzimaju metode državnih službi, nepovratno brišući granice između legalnih sudskih sporova, korporativne sabotaže i suvereniteta demokratskih država.

IZVOR: Bosna.hr, El Confidencial