Bosna i Hercegovina morat će potraživati sredstva od Vlade RS-a, pozivajući se na sporazum iz 2017. godine, ali se postavlja pitanje kako će to biti realizirano, pogotovo ako imamo u vidu bezvlašće koja vlada u Bosni i Hercegovini, u kojem državne institucije nisu u stanju djelovati na području manjeg entiteta.

Prije više od dvadeset godina, u vrijeme PDP-ovog premijera Dragana Mikerevića, Vlada Republike Srpske potpisala je sa slovenskom firmom „HES Vrbas“ ugovor o koncesiji vrijedan 165 miliona eura, u kojem se ovaj bh. entitet obavezao da će Slovencima dati da izgrade dvije hidrocentrale na Vrbasu. Međutim, godinu dana nakon potpisivanja protiv izgradnje centrala pobunili su se građani Banje Luke, zbog čega je gradnja onemogućena. U vrijeme protesta i zaustavljanja gradnje premijer je bio Pero Bukejlović, član SDS-a.

Budući da Republika Srpska nije ispoštovala obaveze preuzete ugovorom o koncesiji, isti je u septembru 2015. raskinut, a slovenska je firma, kao oštećena strana, pokrenula postupak naplate odštete za propali projekt. Prvo su uputili odštetni zahtjev Vladi RS-a u iznosu nešto manjem od osam miliona KM. Tadašnja entitetska vlada, na čijem je čelu bila Željka Cvijanović (SNSD), odlučila je da odbije ovaj zahtjev slovenske firme. Nakon toga je oštećena strana uputila zahtjev za arbitražu Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, koji je 2022. godine (kada je premijer RS-a bio sadašnji premijer Radovan Višković iz SNSD-a), presudio da Vlada RS Slovencima mora isplatiti odštetu, sa zateznim kamatama.

Žalba entiteta na odluku iz Washingtona odbačena je od strane Arbitražnog vijeća u Londonu 2024. godine i ponovo u potpunosti potvrđena obaveza Vlade RS da firmi „Viaduct“ iz Slovenije isplati odštetni zahtjev, koji je u međuvremenu, sa zateznim kamatama, narastao na čak 55 miliona eura, odnosno 108 miliona konvertibilnih maraka. Iako se Vlada RS sporazumom koji je s Vijećem ministara BiH potpisala 2017. godine (opet u vrijeme Cvijanovićeve) obavezala da će ispoštovati obaveze koje eventualno budu proistekle iz arbitraže, političari i zvaničnici iz Republike Srpske više su puta nakon arbitražne odluke, kad su vidjeli da je za njih nepovoljna, izjavljivali da je to „politička“ presuda usmjerena protiv RS-a i da oni Slovencima neće isplatiti taj novac.

A onda je kompanija Viaduct, koja je vlasnik firme „HES Vrbas“, odlučila da se namiri iz imovine Bosne i Hercegovine. Kad su pretresli čega je sve država vlasnik, zaključili su da odštetu najsigurnije mogu naplatiti iz imovine Centralne banke BiH, koja ima vrijedne nekretnine u nekoliko gradova u BiH.

Advokati slovenske firme obratili su se Općinskom sudu u Mostaru, koji je donio rješenje kojim se prihvata zahtjev Viaducta da zaplijeni zgradu CB BiH u Mostaru, na ime pokrivanja odštetnog zahtjeva. Nema sumnje da će Centralna banka, koja sa cijelim sporom nema nikakve veze,  uložiti prigovor, ali ako rješenje ostane isto i nakon što budu iscrpljeni svi pravni lijekovi, nadležni će sud donijeti izvršno rješenje kojim se zgrada u Mostaru oduzima od Centralne banke i uknjižava na slovenski „Viaduct“. Dakle, Bosna i Hercegovina, konkretno njena Centralna banka, ostat će bez vrijedne imovine zbog toga što vlada jednog entiteta nije ispoštovala svoje međunarodne obaveze.

Ukoliko se to dogodi, država Bosna i Hercegovina morat će potraživati sredstva od Vlade RS-a, pozivajući se na sporazum iz 2017. godine, ali se postavlja pitanje kako će to biti realizirano, pogotovo ako imamo u vidu bezvlašće koja vlada u Bosni i Hercegovini, u kojem državne institucije nisu u stanju djelovati na području manjeg entiteta.

Ali to nije sve, Slovenci traže sve načine da se naplate, a kako Klix.ba saznaje, briselski izvršitelji su “udarili” po Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) koja apsolutno nikakve veze nije imala sa navedenim slučajem.

U slučaju da BHANSA-i budu blokirane isplate, a institucije BiH promptno ne reaguju, to znači potpuni krah ove agencije što bi dovelo do obustave aviosaobraćaja, gubitku radnih mjesta i narušavanja ugleda i brojnih drugih negativnih posljedica.

Obustavljanje usluga bi potencijalno imalo negativne posljedice koje se odnose na potpunu obustavu zračnog prometa u BiH (putnički, cargo, medicinski, humanitarni itd), zatvaranje međunarodnih aerodroma, gubitak radnih mjesta, gubitak indirektnih prihoda lokalnih zajednica, trajno narušavanje međunarodnog ugleda, direktne finansijske gubite po budžet i reputaciju države, moguće preusmjeravanje zračnih ruta iznad BiH ka susjednim državama, gubitak kvalificiranog kadra i destabilizacija sektora civilnog zrakoplovstva u cijelini.

I to nije sve. Prije nekoliko dana Vlada RS-a prihvatila je novi kredit u iznosu od 250 miliona eura, i to od nepoznatih povjerilaca, čime je javni dug ovog entiteta dostigao tri milijarde eura. Ako imamo u vidu dosadašnji odnos entitetskih vlasti prema međunarodnim obavezama, kao i njihovo nepoštivanje državnih zakona i institucija, moramo se upitati – da li će se i ovaj dug namirivati iz imovine Bosne i Hercegovine?