Ova taktika direktno je povezana sa studentima i njihovim odbijanjem da otkriju kandidatsku listu prije zvaničnog raspisivanja izbora. Prema najavama, na listi neće biti njihova imena, već istaknute ličnosti iz društva koje su pristale da ih predstavljaju. Posljednji podaci organizacije CRTA pokazuju da 49,9 odsto birača podržava studentski pokret, dok bi 35,7 odsto glasalo za Vučićev SNS
Smrt i ispraćaj uz državne počasti Ratka Mladića poklopili su se sa izvjesnim vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji će se gotovo sigurno održati 25. oktobra. Predsjednik Aleksandar Vučić pokušaće da zamijeni uloge i eventualnom pobjedom preuzme dužnost premijera. Raniji izbori glavni su zahtjev studentskog opozicionog pokreta već više od godinu dana, dok je Vučić cijelo ljeto nagovještavao datum bez konačne potvrde.
Ova taktika direktno je povezana sa studentima i njihovim odbijanjem da otkriju kandidatsku listu prije zvaničnog raspisivanja izbora. Prema najavama, na listi neće biti njihova imena, već istaknute ličnosti iz društva koje su pristale da ih predstavljaju. Posljednji podaci organizacije CRTA pokazuju da 49,9 odsto birača podržava studentski pokret, dok bi 35,7 odsto glasalo za Vučićev SNS.
„Neizvjesnost je dio strategije“, ističe Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda. „Nakon skoro dvije godine neprekidnih protesta, započetih u novembru 2024. zbog urušavanja nadstrešnice renovirane stanice u kojem je poginulo 16 osoba, Vučić mora pokazati da se ne plaši izbora, uz očuvanje potpune kontrole nad time kada će i pod kojim uslovima oni biti održani.“ Bez vanrednih izbora, redovni parlamentarni održali bi se krajem 2027, a predsjednički u proljeće naredne godine.
Srbija, zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odala je počast ratnom zločincu Ratku Mladiću. Posljednji ispraćaj u Beogradu imao je odlike državne sahrane, iako ga predsjednik Vučić, koji nije prisustvovao, nije tako nazvao. Nije ni Evropska komisija u svom skandaloznom saopćenju. Veliki broj građana okupio se u crkvi Svetog Luke, gdje je obred vodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, nakon čega je povorka krenula ka Topčiderskom groblju, gdje je Mladić sahranjen pored kćerke.
Vučić (56), ključna figura srpske politike u posljednjih 14 godina, bio je ministar informiranja u vladi Slobodana Miloševića do pada režima 2000. godine. Kasnije je obavljao dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra odbrane (2012–2014), da bi nakon izbora 2014. postao premijer. Od 2017. godine je na dužnosti predsjednika država, no cjelokupna struktura moći u zemlji i dalje je skoncentrirana oko njega.
Kako je iskoristio ustavni limit predsjedničkih mandata, Vučić je tokom ljeta najavio povratak na funkciju premijera, što je zvanično potvrđeno na kongresu njegove stranke u Nišu. Sve podsjeća na potez koji je Vladimir Putin izveo sa Dmitrijem Medvedevim. „Ne radi se o tome da je Srbija Rusija, već da ograničenja mandata znače vrlo malo ako se lična moć može jednostavno preliti iz jedne ustavne uloge u drugu“, objašnjava Beširi.
„Mogu samo nagađati“, priznaje Michael Martens, dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung za Balkan, koji je potvrdio datum 25. oktobar pozivajući se na izvore iz Predsjedništva Srbije. „Atmosfera se promijenila, Vučić i SNS vjeruju da mogu pobijediti. Unutrašnje ankete su im vjerovatno išle u prilog, a čekanje ne bi popravilo njihovu poziciju. Situacija je i dalje nestabilna.“
„Jedan od razloga zašto je predsjednik mjesecima najavljivao izbore bez zvaničnog raspisivanja bio je stvaranje utiska da se SNS ne plaši izlaska na birališta“, objašnjava Sofija Popović, novinarka i analitičarka portala European Western Balkans. „Postojalo je uvjerenje da je SNS time želio natjerati studentski pokret da otkrije svoje kandidate i strategiju, što se nije dogodilo. Takođe, izbor oktobra sprečava velike studenske proteste na godišnjicu padanja nadstrešnice.“
Popović ukazuje i na intenzivnu ljetnju kampanju državnih zvaničnika: „Predstavnici vlasti krstarili su Srbijom obećavajući puteve, bolnice i škole.“ Uz velika ulaganja za predstojeću izložbu Expo u Beogradu, vlasti su najavile i populističku mjeru, isplatu od 50 eura svakom punoljetnom građaninu u septembru, u zemlji gdje polovina zaposlenih zarađuje manje od 795 eura mjesečno.
„Režim je dobio ono najdragocjenije: vrijeme za pripremu“, dodaje Beširi. „Dok su građani protestirali, Vučić je reorganizirao saveze, identificirao rivale i testirao lojalnost državnog aparata pred najrizičnije izbore od dolaska na vlast.“
Prema njegovim riječima, priprema je obavljena uz resursno uporište u državnim organima. „Policija, sigurnosne službe, tužiteljstvo i mediji pod kontrolom vlasti prikupili su ogromne količine podataka o studentskom pokretu, opoziciji i civilnom sektoru. Postoje dokumentirani slučajevi i brine me kako će se ti podaci koristiti u kampanji.“
Prošle sedmice studentski pokret je saopćio da su telefoni nekoliko njihovih članova hakirani početkom godine pomoću špijunskog softvera Pegasus. Naveli su da su mete bili telefoni najmanje 14 osoba tokom lokalnih izbora u martu. „Ako je neko bio spreman na to tokom lokalnih izbora, jasno je šta se sprema za opće“, upozorila je Ela Zeković, članica pokreta.
Ukoliko se izbori u Srbiji održe u oktobru, oni će vremenski koincidirati sa izborima u Bosni i Hercegovini, zakazanim za četvrti oktobar. Istovremeno, na Kosovu traje politička kriza i nemogućnost izbora predsjednika još od februara 2025. godine, zbog čega se, nakon trećih parlamentarnih izbora održanih u junu 2026, u javnosti već razmatra opcija raspisivanja i četvrtog izbornog ciklusa.
IZVOR: Bosna.hr, El Mundo, agencije
