Nacrt memoranduma o razumijevanju usuglašen je nakon maratonskih pregovora u Teheranu koji su trajali gotovo 15 sati, a ključnu ulogu u finalizaciji teksta odigrala je delegacija Katara.

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su istorijski okvirni mirovni sporazum koji bi trebao okončati vojne operacije na svim bojištima, uključujući i ono u Libanonu, te ponovno otvoriti strateški važan Hormuški tjesnac za pomorski promet, prenosi BBC.

Vijest o postizanju dogovora prvi je objavio pakistanski premijer Shehbaz Sharif, ujedno i posrednik u pregovorima, najavivši da će sporazum zvanično biti potpisan u petak u Švicarskoj. Vijest su naknadno potvrdili američki predsjednik Donald Trump, kao i iransko državno vodstvo.

Postizanju dogovora prethodio je dramatičan dan na terenu. U nedjelju ujutro Izrael je izveo zračne napade na južna predgrađa Bejruta kao odgovor na prethodne zračne napade koje Hezbolaha na izraelsku teritoriju. Iako je u prvi mah izgledalo da će ovi napadi ugroziti diplomatske napore, američki predsjednik Trump pozvao je obje strane na suzdržanost, naglasivši da su SAD i Iran nadomak dogovoru.

Nacrt memoranduma o razumijevanju usuglašen je nakon maratonskih pregovora u Teheranu koji su trajali gotovo 15 sati, a ključnu ulogu u finalizaciji teksta odigrala je delegacija Katara.

Kazem Gharibabadi, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova, potvrdio je informacij rekavši: “Katarsko izaslanstvo boravilo je u Teheranu kako bi se finalizirale rasprave o tekstu Islamabadskog memoranduma o razumijevanju. Održani su iscrpni razgovori u trajanju od gotovo 14 do 15 sati, tokom kojih smo predstavili konačne amandmane Islamske Republike Iran na tekst. Ti su amandmani prihvaćeni i tekst je finaliziran.”

Detalji sporazuma

Iako detalji nisu službeno potvrđeni s obje strane, iranska poluslužbena novinska agencija Mehr objavila je da nacrt sadrži 14 tačaka, među kojima su najvažnije: Trajni prekid vatre na svim bojištima, uključujući i Libanon; Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i ukidanje američke pomorske blokade u roku od 30 dana; Ukidanje dijela američkih sankcija Iranu (uključujući sankcije na naftu) i obaveza SAD-a da se neće miješati u unutarnje poslove Irana; Potvrda iranske obaveze da neće proizvoditi nuklearno oružje; Plan obnove Irana vrijedan najmanje 300 milijardi dolara i oslobađanje polovice zamrznutih iranskih sredstava prije početka završnih pregovora koji će trajati narednih 60 dana.

Odmah nakon objave vijesti o sporazumu, cijene nafte na azijskim tržištima zabilježile su oštar pad. Cijena barela Brent nafte pala je za 3.8% na 84.02 dolara, dok je američka nafta pojeftinila za 4.1% na 81.40 dolara. Analitičari ipak pozivaju na oprez, navodeći da će brodarske kompanije čekati potvrdu o poštivanju sporazuma, dok iz Državne naftne kompanije UAE-a sugerišu da se puni protok nafte kroz tjesnac možda neće uspostaviti do prve polovine naredne godine.

Donald Trump, predsjednik SAD-a, na društvenim mrežama kratko je poručio da će “nafta poteći”, dok je u intervjuu za New York Times izjavio da sporazum osigurava da Hormuški tjesnac bude otvoren “trajno bez naplate prolaza”, dodajući da je njegova ranija odluka o napadu na Iran “preoblikovala Bliski istok u korist Amerike”.

“Ovaj sporazum ima potencijal temeljno promijeniti Bliski istok u idućih 50 godina. Ova regija svijeta bila je haos cijelog mog života, pa i dulje od toga. Sada će biti moguće izgraditi novo razdoblje prosperiteta i uspjeha, a iz te regije možemo stvoriti puno prosperiteta za američki narod”, rekao je JD Vance, potpredsjednik SAD-a za Fox News.

Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, naglasio je potrebu da se do službenog potpisivanja “izbjegavaju retorika, provokacije i potezi koji bi mogli pojačati napetosti” te pozvao na oprez zbog “moguće sabotaže”.

Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, pozvao je na “hitno i bezuvjetno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca”, ističući da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo spremne pružiti podršku.

Generalni sekretar UN-a António Guterres pozdravio je postignuti dogovor nazvavši ga “ključnim korakom prema mirnom rješenju sukoba”.

Analiza i skepticizam

Analitičari ocjenjuju da je sporazum bio neizbježan zbog unutrašnjih pritisaka u obje zemlje – Trump se suočavao s rekordnom inflacijom i rastom cijena goriva u SAD-u, dok je iranska ekonomija bila pred slomom zbog sankcija i blokade.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da tekst ne rješava suštinske uzroke sukoba, već samo teži obnovi stanja kakvo je bilo prije izbijanja rata 28. februara. Bivši američki dužnosnik Andrew Peek ističe da sada sve strane “ulažu goleme napore kako bi tekst protumačile u svoju korist i prikazale se kao pobjednici”, dok američki senator Lindsey Graham izražava zabrinutost jer se “iransko viđenje sporazuma razlikuje od onoga što tvrdi američki pregovarački tim”.