Prema izlaznim anketama, AfD je osvojio 44 posto, demokršćani iz stranke CDU 17,5 posto, socijaldemokrati iz SPD-a 9,2 posto, Zeleni 8,9 posto, a nasljednici istočnonjemačkih komunista iz lijeve stranke Linke 8,6 posto. A BSW, protesna stranka koja miješa krajnje lijeve i krajnje desne politike, 5,1 posto.

Očekujem vanredne savezne izbore i očekujem da trenutni kancelar bude zamijenjen do Božića, izjavila je sinoć Alice Weidel, šefica Alternative za Njemačku (AfD) nakon što je ta krajnje desna stranka osvojila oko 44 posto glasova birača na jučerašnjim izborima u pokrajini Saska-Anhalt. Uvjerljivo najviše, ali sinoć oko 23 sata još nije bilo sigurno da je to dovoljno za apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu i formiranje vlade na čelu s AfD-ovim premijerom Ulrichom Siegmundom.

Uspiju li izbornu pobjedu pretvoriti u preuzimanje vlade, Saska-Anhalt postala bi prva njemačka savezna pokrajina kojom nakon II. svjetskog rata vladaju desničari.

Prema izlaznim anketama, AfD je osvojio 44 posto, demokršćani iz stranke CDU 17,5 posto, socijaldemokrati iz SPD-a 9,2 posto, Zeleni 8,9 posto, a nasljednici istočnonjemačkih komunista iz lijeve stranke Linke 8,6 posto. A BSW, protesna stranka koja miješa krajnje lijeve i krajnje desne politike, 5,1 posto. U trenucima završetka ovog izdanja ta je stranka plesala po rubu izbornog praga. Prijeđe li prag i uđe li BSW u pokrajinski parlament, AfD završava s manje zastupničkih mjesta nego u slučaju da BSW ne uđe, što znači da bi AfD-u moglo nedostajati 1 do 3 zastupnička mandata do apsolutne većine. Izlaznost birača bila je znatno veća (76,5 posto) nego na prethodnim izborima 2021. (60 posto), a statistika pokazuje da je AfD mobilizirao birače koji ranije nisu glasali.

AfD je u ovoj pokrajini jugozapadno od Berlina na izborima 2021. osvojio 20,8 posto, a jučerašnjih 44 posto značilo bi najveći rast bilo koje stranke u Njemačkoj između dva izborna ciklusa od kraja II. svjetskog rata. Dosad je taj rekord držala stranka CDU koja je na izborima u Hamburgu 2004. osvojila 21 postotni bod više nego na prehodnim izborima.

SPD je osvojio 9,1 posto glasova birača, malo više nego na prethodnim izborima kad je osvojio 8,4 posto. Ali to je i dalje jedan od najlošijih rezultata za socijaldemokratsku stranku SPD u postratnoj povijesti. Najgori rezultat SPD je ostvario s osvojenih 5,5 posto glasova na izborima u Baden-Württembergu ranije u martu ove godine.

Pitanje opstanka kancelara Merza

Dosad su vladajuću većinu u parlamentu ove savezne pokrajine činili CDU, SPD i FDP, ali kako liberali iz FDP-a ne prelaze izbornu prag onda bi anti-AfD koalicija morala uključivati suradnju CDU-a i ljevičara iz stranke Linke, što CDU-ovim biračima i političarima nije baš ugodno. Neki CDU-ovi birači, naime, govore kako im nije jasno zašto postoji zid nesuradnje njihove stranke prema AfD-u, a ne postoji prema antikapitalistički raspoloženim ljevičarima iz Linkea, stranke koja je potekla iz istočnonjemačke komunističke partije. CDU, doduše, službeno proklamira politiku nesuradnje s ekstremističkim strankama i na desnici i na lijevici, i s AfD-om i s Linkeom, ali u susjednim pokrajinama Saskoj i Tiringiji manjinska vlada na čelu s CDU-om oslanja se i na zastupnike iz redova Linkea.

Neki su politički promatrači već sinoć neslužbeno govorili da rezultat u Magdeburgu otvara pitanje opstanka kancelara Friedricha Merza na čelu koalicijske savezne vlade. No, glavna tajnica CDU-a Franziska Hoppermann sinoć je u TV-programu rekla da poraz te stranke u Saskoj-Anhaltu neće imati posljedica na saveznoj razini i neće srušiti vladu kancelara Merza. Savezna vlada i Bundestag izabrani su na četiri godine i to nije bilo predmet izbora u Saskoj-Anhaltu, dodala je, a to je poruka koju su ponavljali i drugi CDU-ovci iz Bundestaga.

Zeleni su s prognoziranih 8,7 posto glasova prešli izborni prag, a oni bi također željeli sudjelovati u anti-AfD koaliciji. Zbog toga je AfD-ov kandidat za premijera Ulrich Siegmund na svojim skupovima često opisivao CDU-ove političare kao one koji šuruju s “antifama”, računajući da će to konzervativne birače odbiti od CDU-a i privući AfD-u.

Procedura biranja vlade u pokrajinskom parlamentu je takva da, nakon dva neuspješna pokušaja izbora vlade apsolutnom većinom, parlament u trećem glasanju ima šansu raspustiti svoj saziv i pokrenuti izvanredne izbore. A ako to ne učini, onda se treći put glasa o izboru nove vlade, pri čemu je dovoljna i obična većina glasova, ne više apsolutna. To znači da je AfD-ova vlada teoretski moguća i ako netko od zastupnika ostane suzdržan, ali to je moguće tek u trećem ili četvrtom koraku.

Uđe li i stranka BSW u pokrajinski parlament, njihovi zastupnici neće podržati ni AfD-ovog Siegmunda ni CDU-ova Schulzea za premijera, najavila je sinoć Amira Mohamed Ali uime te stranke, nego će inzistirati na tome da premijer bude nestranačka, stručna osoba.

– Moramo izaći iz rovova i zato kažemo da je vrijeme za novi model. Za premijera koji je prepoznat kao nestranački i koji vlada s promjenjivom većinom, involvirajući cijeli parlament – rekla je Amira Mohamed Ali. To bi, kaže, pomoglo dugoročno premositi podjele na njemačkoj političkoj sceni.

U subotu, dan uoči izbora, u Magdeburgu se oko 10 tisuća ljudi okupilo na Festivalu demokracije, organiziranom u suradnji dvjestotinjak nestranačkih organizacija i udruga s ciljem poticanja ljudi da izađu na izbore i da glasaju za demokratske stranke, usklađene s ustavnim vrijednostima Njemačke, što AfD nije, ili barem nije tako označen u dokumentima relevantnih službi. Ali, očito je označen kao prihvatljiv i primamljiv u očima rastućeg broja birača u Njemačkoj. AfD se kao stranka bori pravnim tužbama pred Ustavnim sudom protiv etikete protuustavne organizacije.

Predizborni program AfD-a obećaje biračima da će desnija pokrajinska vlada “od prve minute” početi s deportacijama svih ilegalnih migranata. Svjesni su da legalne migrante ne mogu deportirati jer zakoni sprečavaju protjerivanje nekoga ko je stekao dozvolu boravka ili državljanstvo, ali prema ilegalnim migrantima ne bi imali nikakvih dvojbi: nisu ni za kakve odgode deportacije zbog humanitarnih razloga niti išta sličnog. Promotivni slogan Saske-Anhalta AfD bi, ako dođe na vlast, promijenio iz #moderndenken u #deutschdenken. U prijevodu: iz “misliti moderno” u “misliti njemački”.

Demokratski skupovi

AfD-ovcima je bitna ideja remigracije, pod kojom misle i na deportacije ilegalnih migranata i na drukčiju migrantsku politiku i na povratak Nijemaca raseljenih po svijetu. Bitno im je zaustavljanje zelene tranzicije gospodarstva. Bitno im je i obrazovanje, kroz koje žele smanjiti nešto što opisuju kao “LGBT indoktrinaciju”, i kroz koje žele poticati nacionalni naboj mladih Nijemaca. U školama bi se trebalo više učiti o Bismarcku, a manje o Hitleru, kažu, pod čime misle na više učenja o blistavijim epizodama njemačke povijesti, a manje o tamnijim. Otto von Bismarck je ujedinitelj Njemačke i prvi kancelar njemačkog carstva. AfD-ovcima je bitno i smanjiti poticaje javnim novcem za kulturni sadržaj koji po njima nije dovoljno njemački, kao i za medije koji po njima ideološki naginju ljevici. Njemačke savezne države, a Saska-Anhalt je jedna od njih šesnaest, imaju najveće ovlasti u područjima obrazovanja, kulture i policijsko-sigurnosnih službi.

U Magdeburgu je, inače, jučer bila vidljiva povećana prisutnost policije, zbog mogućnosti da u postizbornom slavlju dođe do sukoba između pristaša AfD-a i ljevičarskih aktivista koji organiziraju prosvjedne akcije protiv skretanja Njemačke udesno. No, nije bilo nikakvih nemira niti policijskih intervencija. Manji prosvjedi izbili su u Berlinu i Frankfurtu, gdje su protivnici AfD-a tražili da se pokrene procedura zabrane rada te stranke zbog neusklađenosti s njemačkim ustavom. Za danas je najavljen jedan takav prosvjed kod Brandeburških vrata u Berlinu.

AfD-ovi predizborni skupovi privlače i niz desničarskih aktivista koji uživo prenose događaje i agitiraju za AfD, a jedan takav, možda najekstremniji ili barem najpoznatiji u tradicionalnim njemačkim medijima koji su portretirali njegov rad pod profilom Activist Mann na YouTubeu, polemizirao je u petak s novinarima Guardiana i novinarom Večernjeg lista. Rekao je da voli Hrvatsku, ali bi je, proizlazi, izbacio iz eurozone jer je slaba, ili bi Njemačka pod AfD-om izašla iz takve eurozone u kojoj su i slabe države, te se držala sebično svojih interesa, ili udruživala u valutnu uniju samo sa sebi ravnima po bogatstvu. Na pitanje nije li to sebično, odgovara da svaka država mora biti najprije sebična, brinuti sebično za svoje interese, a tek potom biti prijateljski raspoložena za međunarodnu suradnju. Izbore prati velik broj stranih novinara iz raznih zemalja. Američki predsjednik Donald Trump, koji je više puta javno hvalio Alternativu za Njemačku, na svojoj je društvenoj mreži objavio projekciju rezultata koja pokazuje uvjerljivu pobjedu AfD-a.

Izvor: Večernji