Na proslavi Dana neovisnosti Zohran Mamdani i Donald Trump ponudili su dvije suprotne vizije zemlje: jednu koja priznaje rane prošlosti i poziva na zajedništvo, i drugu koja historiju pretvara u političko oružje.
Dok su Sjedinjene Američke Države obilježavale svoju 250. godišnjicu neovisnosti, nacija se suočila s dva duboko podijeljena pogleda na svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Govori gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija i predsjednika Donalda Trumpa tokom vikenda ponudili su dvije potpuno suprotstavljene vizije Amerike, odražavajući duboku političku polarizaciju koja definira zemlju, piše u svojoj analizi The Guardian.
U svom govoru, gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani predstavio je sliku Amerike koja prihvata svoje složenosti i proturječnosti. Govoreći za stolom Georgea Washingtona, okružen tek naturaliziranim američkim građanima, Mamdani je istakao Ameriku kao zemlju koja je najjača kada se njeni građani brinu jedni za druge.
“Vidimo grad kontradikcija unutar nacije kontradikcija. Vidimo najbogatiju zemlju u historiji svijeta, onu u kojoj djeca idu spavati gladna dok prvi svjetski bilijarder gladuje za još više”, rekao je Mamdani.
Njegov govor bio je bogat historijskim referencama, od spominjanja naroda Lenape koji je živio na području današnjeg New Yorka, preko priznanja ropstva, do slavljenja imigranata poput Iraca koji su bježali od gladi i Jevreja koji su izbjegli pogrome. Mamdani je poslao poruku optimizma i jedinstva, upozoravajući da ideali na kojima je nacija izgrađena mogu izdržati svaki autoritarni režim, ali samo ako se za njih borimo.
“Naša je nacija ona koja svaki dan radi na savršenstvu u kojem je zamišljena. Nacija koja se svakodnevno trudi postati bolja. U tome leži posao Amerike – u stremljenju, poboljšanju, dosezanju savršenstva”, poručio je.
Za razliku od Mamdanija, predsjednik Donald Trump iskoristio je govore kod Mount Rushmorea i u Washingtonu kao predizborne skupove. Njegova proslava, organizovana kroz kontroverznu radnu grupu “Freedom 250” umjesto kroz službenu dvostranačku komisiju “America250”, optužena je za promovisanje “lažne, kršćansko-nacionalističke historije” i bogaćenje političkih saveznika.
Trump se, očito uzdrman uspjehom lijevog krila Demokratske stranke, odlučio vratiti u pedesete godine prošlog stoljeća. Oživio je hladnoratovsku retoriku, opetovano nazivajući svoje protivnike “bezbožnim komunistima”. Njegov govor u Washingtonu, koji je zamalo prekinula kiša, djelovao je kao bizarna mješavina obraćanja o stanju nacije i televizijskog šoua iz sedamdesetih, dok je na pozornicu izvodio stogodišnje veterane i stare zastave.
Dok je Mamdani govorio o iscjeljivanju historijskih rana, Trump je jednostavno ispisivao novu historiju.
“Oni koji šire marksističke laži o našem naslijeđu, govore našoj djeci da živimo na ukradenoj zemlji ili da su naši heroji bili tlačitelji, čine nešto puno gore od klevetanja naše prošlosti. Oni kleveću i napadaju našu budućnost, a mi to nećemo dopustiti”, rekao je Trump trećeg jula.
Ironično, Trump je taj govor održao upravo na ukradenoj zemlji. Mount Rushmore nalazi se u Black Hillsu, svetom teritoriju naroda Lakota, koji to područje naziva He Sapa. Vrhovni sud SAD-a je 1980. godine krađu Black Hillsa od “nacije Siouxa” opisao kao “slučaj nečasnih postupaka kakav se vjerovatno nikada neće ponoviti u našoj historiji”. Sud je plemenu dodijelio 102 miliona dolara, što danas s kamatama iznosi gotovo dvije milijarde dolara. Međutim, stav Lakota ostaje nepromijenjen, sažet u sloganu: “Black Hills nije na prodaju!”
Trumpova bahatost je legendarna; opsesivno ponavlja kako su se Sjedinjenim Državama prije samo dvije godine “smijali i rugali” te ih smatrali “nacijom u padu”.
“A danas smo najpoželjnija zemlja na svijetu. Svi nas poštuju kao nijednu drugu naciju”, tvrdi Trump.
Međutim, ankete ne potvrđuju njegove riječi. Istraživački centar Pew nedavno je zabilježio oštar pad popularnosti SAD-a širom svijeta. Ono što predsjednika vjerovatno najviše pogađa jeste činjenica da demokratski socijalista, gradonačelnik Zohran Mamdani, ima znatno viši rejting odobravanja (48 posto) od njega (39 posto). Mamdani je u svom govoru ponudio trezvenu procjenu političkog oportunizma.
“U svakom trenutku naše prošlosti, oni koji su vodili kroz isključivost i izolaciju pokušavali su osvojiti moć i obogatiti se okrećući nas jedne protiv drugih. Podjela je najstariji i najjeftiniji trik u politici”, istakao je.










