Rijeke koje dolaze s Himalaja čine okosnicu pakistanske poljoprivrede, opskrbljujući vodom više od 80% irigiranog zemljišta. Prekid ili smanjenje protoka tih rijeka predstavljao bi ozbiljnu prijetnju egzistenciji miliona ljudi u Pakistanu

Napad na grupu indijskih turista u Kašmiru prošle sedmice, u kojem je poginulo 26 osoba, a 17 je ranjeno, dodatno je pogoršao ionako napete odnose između Indije i Pakistana. Indija je optužila Pakistan za sponzoriranje napadača, a odnosi između dviju nuklearno naoružanih zemalja, koje su od 1947. godine vodile četiri rata, ušli su u novu, mračnu i nepredvidivu fazu.

Sukobi na teško militariziranoj granici uslijedili su gotovo odmah nakon napada, no ono što posebno zabrinjava međunarodne promatrače jeste odluka Indije da stavi u “stanje mirovanja” dugogodišnji Sporazum o vodama rijeke Ind, ključni mehanizam koji je desetljećima održavao barem minimalnu stabilnost između dviju zemalja.

Taj je sporazum iz 1960. godine, kojem je posredovala Svjetska banka, garantirao podjelu vodnih resursa iz šest glavnih rijeka između Indije i Pakistana. Indija je dobila kontrolu nad istočnim rijekama, dok su zapadne, među kojima je i Ind, prepuštene Pakistanu.

Rijeke koje dolaze s Himalaja čine okosnicu pakistanske poljoprivrede, opskrbljujući vodom više od 80% irigiranog zemljišta. Prekid ili smanjenje protoka tih rijeka predstavljao bi ozbiljnu prijetnju egzistenciji miliona ljudi u Pakistanu.

Pakistanske vlasti odmah su upozorile da bi svaki pokušaj prekida dotoka vode mogao biti shvaćen kao čin rata.

Iako su neki analitičari uvjereni da Indija trenutno nema kapacitete da ozbiljno ugrozi dotok vode, odluka da se ugrozi dosad neraskidiv sporazum unosi novu dimenziju nesigurnosti u ionako krhke odnose. Pojedini stručnjaci smatraju da je ova odluka više politički potez za domaću publiku, kako bi se pokazala odlučnost nakon terorističkog napada, no upozoravaju da čak i simbolične geste mogu imati opasne posljedice.

Tenzije oko vodnih resursa mogle bi eskalirati ne samo u regiji Indije i Pakistana, nego i šire. Klimatske promjene i smanjenje ledenjaka u Himalaji dodatno pogoršavaju situaciju, stvarajući nesigurnost oko buduće opskrbe vodom. K tome, u regiji je prisutan i utjecaj Kine koja kontrolira izvore brojnih rijeka u Aziji, što Indiji stvara dodatne brige.

Indija je već ubrzala izgradnju hidroenergetskih projekata u indijskoj administrativnoj zoni Kašmira, što je tehnički dopušteno sporazumom, ali nosi visoke političke tenzije. Iako ove aktivnosti trenutno ne narušavaju službeni protok rijeka, one pokazuju da se granica između saradnje i sukoba sve više briše.

Zabrinjava i mogućnost domino-efekta. Ako bi se Sporazum o vodama rijeke Ind urušio, to bi moglo imati posljedice i na druge međunarodne sporazume o vodi, naprimjer, na one na rijeci Mekong ili Nilu. Stručnjaci upozoravaju da bi se zbog klimatskih promjena i geopolitičkih napetosti mogla otvoriti nova era “ratova za vodu”, gdje bi rijeke, umjesto da povezuju narode, postale povod za sukobe.