Oko 25 odsto današnjeg stanovništva Njemačke vuče porijeklo od Nijemaca protjeranih s istoka nakon Drugog svjetskog rata. Ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) vješto koristi ove lične sudbine kako bi izgradila politički narativ o Nijemcima kao žrtvama

Predstavnici njemačke zajednice iz Sudetske oblasti i dvoje od takozvane „Wintonove djece”, grupe od 669 jevrejske djece iz Češke koju je 1939. godine od holokausta spasio britanski berzanski posrednik Nicholas Winton, učestvovali su u komemorativnom skupu na peronu 5 Glavne željezničke stanice u Brnu. Upravo sa ovog mjesta su tokom Drugog svjetskog rata kretali transporti Jevreja prema logorima smrti.

Ovaj historijski i emotivno nabijen omaž označio je otvaranje Kongresa sudetskih Nijemaca, godišnjeg susreta Nijemaca protjeranih iz Češke, Moravske i Šleske, koji se ove godine po prvi put održava na tlu Češke Republike. Ono što organizatori slave kao legitimnu kulturnu i emotivnu tradiciju, u Njemačkoj svesrdno koristi ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD), dok je češki parlament skup zvanično osudio kao čin „istorijskog revizionizma”.

„Sjećam se kako bih istrčao iz kuće, na imanju mog djeda, dok su me lovački psi pratili trčeći niz brdo sve do potoka. U ovo doba godine, lanad su lutala među javorovima, a vjetar je zviždao kroz krošnje drveća”, sa sjetom se svog djetinjstva prisjeća Heinrich Melzer, rođen 1940. godine u Brunnersdorfu. Poslijeratno protjerivanje za njegovu je porodicu značilo gubitak zemlje koja je prelazila s koljena na koljeno i činila srž njihovog identiteta.

„Nakon mnogo muka završili smo u Istočnoj Njemačkoj (DDR) gdje smo živjeli u velikoj oskudici. Moj otac nije znao raditi ništa drugo osim voditi imanje, obrađivati zemlju i brinuti o životinjama, a tamo za nas nije bilo ničega”, prisjeća se Melzer ove porodične drame.

Oko 25 odsto današnjeg stanovništva Njemačke vuče porijeklo od Nijemaca protjeranih s istoka nakon Drugog svjetskog rata. Ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) vješto koristi ove lične sudbine kako bi izgradila politički narativ o Nijemcima kao žrtvama.

Njihov lider, Björn Höcke, koji predvodi najradikalnije krilo stranke, svojevremeno je, dok je radio kao profesor, bio oštro kritikovan jer je na časovima učenicima pokazivao historijske mape Njemačke koje uključuju teritorije prije Prvog svjetskog rata, kada su u njenom sastavu bili dijelovi današnje Poljske, Češke i Rusije. „Kako biste svi vi uvijek imali svoje evropske korijene direktno ispred sebe”, objašnjavao je tada Höcke svojim učenicima.

U ideološkom diskursu AfD-a, trenutne njemačke granice uspostavljene su nakon brutalnog rata i etničkog genocida nad Nijemcima, što je tema koja je decenijama važila za tabu. Za susjedne zemlje, međutim, svako dovođenje u pitanje zvaničnih, međunarodno priznatih granica predstavlja prvorazrednu geopolitičku opasnost.

Tokom otvaranja ovogodišnjeg „Dana Sudeta”, oko stotinu demonstranata protestovalo je noseći češke zastave protiv prisustva udruženja sudetskih Nijemaca (Sudetendeutscher Landsmannschaft – SdL) na češkom tlu. Okupljeni građani nosili su transparente podrške Benešovim dekretima, zakonskim aktima kojima je nakon rata legalizovano protjerivanje tri miliona sudetskih Nijemaca zbog njihove kolektivne umiješanosti i saučesništva u zločinima nacionalsocijalizma.

Uprkos glasnim zvižducima demonstranata, portparol udruženja Bernd Posselt preuzeo je riječ i nacističke zločine nazvao „najgorim u istoriji”, nakon čega je stao u odbranu vizije ujedinjene Evrope. „Potrebna nam je ujedinjena Evropa, zasnovana na slobodi mišljenja i međusobnom poštovanju”, poručio je Posselt, pokušavajući amortizovati optužbe za historijski revizionizam koje stižu iz Praga.

Vladajuća koalicija premijera Andreja Babiša dodatno je zaoštrila ovaj spor usvajanjem pravno obavezujuće rezolucije kojom je češki parlament pozvao organizatore da odustanu od održavanja skupa. U tekstu se direktno poziva na historijski kontekst i navodi da unutar sudetskih udruženja „već duže vrijeme postoje stavovi koji dovode u pitanje poslijeratni mirovni poredak”.

Opozicione stranke su u znak protesta bojkotovale glasanje, a predsjednik konzervativne Građanske demokratske stranke (ODS) Martin Kupka nazvao je usvojenu rezoluciju sramotnom. On je cijeli sukob okarakterisao kao vještačku debatu kojom ekstremno desna stranka SPD, koalicioni partner premijera Babiša, ponovo oživljava stare slike o neprijateljima kako bi popravila sopstveni rejting u trenutku kada ankete pokazuju izrazito loše rezultate.

Prošle godine, pokretači festivala „Meeting Brno”, koji je posvećen međunarodnom razumijevanju i pomirenju Čeha i Nijemaca, uputili su zvaničan poziv udruženju sudetskih Nijemaca da svoj godišnji skup za Duhove održe upravo u Češkoj. Premijer Babiš je prvobitno pokušavao ostati po strani, karakterišući skup kao „privatnu građansku inicijativu”.

Ipak, pod snažnim pritiskom radikalnog koalicionog partnera SPD-a, premijer je nedavno promijenio retoriku i izjavio da održavanje ovog skupa „zaista nije dobra ideja”. To, međutim, nije pokolebalo visoke njemačke zvaničnike, uključujući premijera Bavarske Markusa Södera i njemačkog ministra unutrašnjih poslova Alexandera Dobrindta, u namjeri da prisustvuju događaju.

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka, koji takođe pripada Babiševoj koaliciji, smatra da većina Čeha uopšte nije zainteresovana za ovu temu, ali upozorava na opasnu polarizaciju. „Nalazimo se u potpunom slijepom sokaku”, upozorava politički analitičar Berk Esen. „Sve zavisi od toga hoće li stranka ostati jedinstvena pred ovom odlukom i, prije svega, hoće li stranačko rukovodstvo kapitulirati. Ako oni odustanu, preostaje vrlo malo nade da se ovaj proces može preokrenuti.”

IZVOR: ABC