Američki predsjednik Donald Trump našao se pod žestokim udarom jastrebova iz sopstvene Republikanske stranke zbog predloženog mirovnog sporazuma koji bi mogao okončati rat s Iranom i zaustaviti izraelsku ofanzivu u Libanu. Dok kritičari iz redova republikanaca optužuju administraciju da je višemjesečna vojna operacija „Epski bijes” ostala bez rezultata i da novi plan ublažavanja sankcija i odmrzavanja 20 milijardi dolara imovine predstavlja kapitulaciju pred Teheranom, Trump brani pregovore pod pokroviteljstvom Pakistana tvrdeći da će konačni dogovor eliminisati nuklearnu opasnost i u potpunosti se razlikovati od sporazuma Baracka Obame iz 2015. godine

Donald Trump branio se od oštrih kritika kolega republikanaca nakon što se našao na korak do postizanja sporazuma s Iranom o okončanju rata. Dok pojedini članovi njegove stranke predloženi dogovor nazivaju katastrofom i otvoreno preispituju zašto je američki predsjednik uopšte pokrenuo ovaj sukob, Trump je na društvenim mrežama ustvrdio da će njegov sporazum biti „POTPUNA SUPROTNOST” onome koji je postigao Barack Obama, a iz kojeg je Trump povukao SAD 2018. godine.

Dodao je da ne srlja u dogovor, poručivši da obje strane moraju uzeti dovoljno vremena kako bi sve uradile ispravno, jer greške nisu dopuštene. Naglasio je i da će američka blokada iranskih luka ostati na snazi sve dok sporazum ne bude postignut, potvrđen i potpisan.

Prema dostupnim informacijama, predloženi plan Teheranu nudi ublažavanje sankcija i odmrzavanje do 20 milijardi dolara imovine u zamjenu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i pristanak na pregovore o nuklearnom programu. Ti pregovori bi trebali trajati 60 dana, sa početkom petog juna u Pakistanu. Najmanje 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava nalazi se u Kataru. Sporazum takođe nalaže Iranu, SAD-u i njihovim saveznicima obustavu borbenih dejstava, dok se od Izraela zahtijeva prekid ofanzive u Libanu.

Iranski zvaničnici potvrdili su da vrhovni vođa i Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost tek trebaju odobriti predloženi mirovni sporazum između Teherana i Vašingtona. Prema njihovim riječima, potrebno je razjasniti još nekoliko klauzula kako bi Iran bio potpuno zadovoljan prije nego što se memorandum o razumijevanju uputi vrhovnom vođi Mojtabi Hamneiju na ratifikaciju, što je već preneseno pakistanskim posrednicima.

U Teheranu vlada trijumfalna atmosfera, a vlasti se pripremaju proglasiti istorijsku pobjedu nad Amerikom i Izraelom. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da su solidarnost i empatija naroda ono što je garantovalo očuvanje i stabilnost zemlje.

Kako bi ponudio garancije u vezi s uslovima primirja, Trump je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je bio ključni zagovornik rata kada je sukob počeo u februaru. Netanyahu nastoji zadržati slobodu djelovanja za nastavak napada na Hezbollah u Libanu, ali Iran insistira da se prekid vatre mora primijeniti na svim frontovima.

Izrael je nastavio s udarima na južni i istočni Liban uprkos navodnom primirju na tom području. Izraelski lider je objavio da se s Trumpom složio kako svaki konačni sporazum mora eliminisati nuklearnu opasnost, dodajući da je Trump potvrdio pravo Izraela na samoodbranu na svim frontovima. U stvarnosti, Netanyahu ima malo izbora osim da prihvati Trumpovu odluku o okončanju rata koji je krajnje nepopularan u SAD-u i koji krivi globalnu ekonomiju kroz rast inflacije i kritične nestašice u lancima snabdijevanja.

Zalivske države, zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom i egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem, telefonski su lobirale kod Trumpa, pozivajući ga da odustane od povratka kampanji bombardovanja unutar Irana. Oni su upozorili da bi to izazvalo samo iransku odmazdu, a ne i pad duboko ukorijenjenog režima. Trump, koji je zbog situacije s Iranom otkazao i odlazak na vjenčanje svog sina, objavio je da je sporazum u velikoj mjeri dogovoren, te da preostaje finalizacija između SAD-u, Irana i ostalih uključenih zemalja.

SAD i zapadne zemlje insistiraju na tome da se Iranu ne smije dozvoliti naplata tranzita za brodove u Hormuškom tjesnacu. S druge strane, iranska novinska agencija Fars, bliska Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), navodi da će tjesnac ostati pod kontrolom Teherana. Prema njihovim izvještajima, upravljanje tjesnacom, određivanje ruta, vremena i načina prolaza, kao i izdavanje dozvola, ostaće isključivo pravo Islamske Republike Iran. Ipak, Iran je pristao da se pomorski saobraćaj kroz tjesnac vrati na predratni nivo u roku od 30 dana.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova saopćilo je da je buduće upravljanje tjesnacom pitanje pregovora između Irana i Omana, a ne tema u koju se SAD mogu miješati. Iran takođe naglašava da se obavezao samo na pregovore o nuklearnim pitanjima u trajanju do 60 dana, bez ikakvih preuzetih obaveza o samom ishodu tih razgovora. To znači da se SAD praktično vraćaju na predratne pozicije iz Ženeve od 26. februara, dva dana prije izbijanja sukoba. Tokom pregovora Iranu će biti dozvoljen nastavak prodaje nafte i petrohemijskih proizvoda bez rizika od sankcija, nakon čega će SAD ukinuti blokadu iranskih luka.

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je tokom posjete Indiji da je postignut napredak u saradnji s partnerima iz Zaliva na okviru koji bi mogao osigurati otvoren tjesnac i riješiti ključne probleme u vezi s ranijim iranskim nuklearnim ambicijama. Odgovarajući na domaće kritike da sporazum ne ispunjava prvobitne ciljeve Vašingtona, Rubio je odbacio tvrdnje da bi Trump pristao na dogovor koji bi dugoročno ojačao poziciju Irana, naglasivši da je diplomatski put apsolutni izbor administracije.

Međutim, potencijalni sporazum izazvao je ogorčenje među republikanskim jastrebovima koji su godinama pozivali na vojnu akciju protiv Teherana. Mike Pompeo, bivši direktor CIA-e i državni sekretar u Trumpovom prvom mandatu, osudio je dogovor, tvrdeći da je previše sličan onome što su postizali Obamini pregovarači i da predstavlja direktnu korist za IRGC. Pompeo je na društvenim mrežama napisao da predloženi plan izgleda kao prepisan iz priručnika Wendy Sherman, Roberta Malleya i Bena Rhodesa, optuživši ih da praktično plaćaju IRGC-u da gradi program za oružje za masovno uništenje i teroriše svijet. Dodao je da je alternativa jasna: otvaranje tjesnaca, uskraćivanje novca Iranu i uništavanje iranskih kapaciteta kako ne bi mogli ugrožavati saveznike u regiji.

Malley je odgovorio na ove prozivke, istakavši da to nije put koji bi on ili njegove kolege izabrali, ali da bi rado prihvatili sporazum ako on donosi kraj nezakonitom i neopravdanom ratu, besmislenom gubljenju života i katastrofalnim globalnim ekonomskim posljedicama. Direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung reagovao je znatno oštrije na Pompeove izjave, poručivši mu na mreži X da nema pojma o čemu govori, da bi trebao šutjeti i prepustiti posao profesionalcima jer uopšte nije upućen u trenutna dešavanja.

Nakon što je republikanski senator Roger Wicker napisao da bi glasine o šezdesetodnevnom prekidu vatre bile potpuna katastrofa i da bi sve što je postignuto operacijom „Epski bijes” (Epic Fury) bilo uzaludno, Rhodes je uzvratio porukom da tom operacijom nije postignuto ništa osim što je IRGC stavljen na čelo Irana i Hormuškog tjesnaca.

Ted Cruz, republikanski senator iz Teksasa, upozorio je da bi završetak rata koji iranskom režimu donosi milijarde dolara, pravo na obogaćivanje uranijuma i efektivnu kontrolu nad tjesnacom bio katastrofalna greška. Senator Lindsey Graham, bliski Trumpovim saveznik, zaključio je da će Iran, ukoliko se sporazum postigne zato što se vjeruje da se tjesnac ne može zaštititi od iranskog terorizma, biti viđen kao dominantna sila koja je iznudila diplomatsko rješenje.

IZVOR: agencije, The Guardian, Bosna.hr