Marine Le Pen, čija je stranka u prošlosti imala bliske veze s Rusijom, zadržava dvosmislen stav prema Vladimiru Putinu, ali i prema Donaldu Trumpu. Trostruka kandidatkinja za Jelisejsku palaču u ime stranke Nacionalno okupljanje (RN, ekstremna desnica) dala je opsežan intervju za Le Figaro u kojem je kazala „da fundamentalistički islamizam i dalje predstavlja glavnu prijetnju Francuskoj, više nego Rusija“.

Francuska ultra-desničarka distancirala se od predsjednika Emmanuela Macrona nakon što je ovaj, vrlo oslabljen u unutrašnjoj politici, ponovo preuzeo inicijativu na međunarodnom planu, tražeći istaknutu ulogu za Francusku, jedinu nuklearnu silu Evropske unije, u trenutnoj geopolitičkoj krizi.

Le Pen je kazala da je Macron “predsjednik razoružavanja naše suverenosti”, još otkako je preuzeo vlast 2017. godine, te je prešao s predlaganja “pokoravanja Sjedinjenim Američkim Državama na pokoravanje EU”.

Što se tiče „fundamentalističkog islamizma“, Le Pen je rekla da se potpuno slaže s bivšim konzervativnim premijerom Françoisom Fillonom da je to najveća opasnost te je podsjetila da je prije nekoliko godina, kada je Macron proglasio “moždanu smrt” NATO-a, ona predložila preobrazbu Saveza kako bi se usmjerio na misije protiv džihadizma.

Osim toga, relativizirala je stvarnu rusku prijetnju, navodeći da Rusi u tri godine nisu previše napredovali u Ukrajini. “Malo je vjerojatno da imaju ambiciju stići do Pariza”, dodala je. Le Pen je ipak priznala da Putin postaje sve neprijateljskiji prema Zapadu, ali to ne znači da mu treba objaviti rat. Osim toga, citirala je jednog stručnjaka za Rusiju, ne navodeći njegovo ime, koji ju je jednom upozorio da iza Putina može doći neko mnogo neprijateljskiji prema Zapadu.

Što se tiče Trumpa, Le Pen je postupala oprezno i pokušala povući vodu na svoj ideološki mlin. Prije nekoliko dana, u raspravi u Nacionalnoj skupštini, oštro je kritikovala klopku u koju je u Bijeloj kući upao Volodimir Zelenski. U intervjuu za Le Figaro, međutim, pokazala se razumljivijom i istaknula da Trump ispunjava svoja izborna obećanja.

Vođi ultradesničara sviđa se “veliki povratak nacijama” nakon pretjerane globalizacije koju je ona oduvijek gledala s velikim nepovjerenjem. “Ovaj trenutak, trenutak povratka nacija, naš je trenutak”, zadovoljno je primijetila, te se stoga izrazito protivila ideji evropske vojske ili zajedničkoj nabavci oružja, kako predlaže Bruxelles.

Le Pen, čija politička sudbina ovisi o sudskoj presudi koja će biti objavljena u Parizu 31. marta u vezi sa slučajem navodne pronevjere u Evropskom parlamentu, smatra da su novi prijevremeni izbori u Francuskoj neizbježni zbog nedostatka većine u Skupštini. Suočena s prijetnjom petogodišnje zabrane političkog djelovanja ako bude osuđena, Le Pen je optimistična, vjeruje da će biti oslobođena te da će se moći kandidirati i pobijediti na slijedećim predsjedničkim izborima.