Islamski teolozi, ulema i mislioci suočeni su s izazovom da ocijene ovaj novi fenomen u svjetlu Kur'ana, hadisa i islamske pravne tradicije. Ovaj tekst istražuje kako islamski teolozi promišljaju o umjetnoj inteligenciji, koje izazove vide, koje prilike prepoznaju i kakve smjernice nude muslimanima za korištenje ove tehnologije.
Razvoj umjetne inteligencije (UI) jedno je od najvažnijih tehnoloških dostignuća savremenog doba. Umjetna inteligencija, sposobnost strojeva da oponašaju ljudsko razmišljanje, donošenje odluka i rješavanje problema, izaziva brojna etička, filozofska i religijska pitanja. Kako čovjek u islamskoj tradiciji ima posebno mjesto kao Božje stvorenje, čije su sposobnosti dar od Boga, pojava strojeva koji repliciraju neke od tih sposobnosti potiče na razmišljanje o granicama stvaranja, odgovornosti i moralu.
Islamski teolozi, ulema i mislioci suočeni su s izazovom da ocijene ovaj novi fenomen u svjetlu Kur'ana, hadisa i islamske pravne tradicije. Ovaj tekst istražuje kako islamski teolozi promišljaju o umjetnoj inteligenciji, koje izazove vide, koje prilike prepoznaju i kakve smjernice nude muslimanima za korištenje ove tehnologije.
U islamu, čovjek je stvoren kao halifa (namjesnik) na Zemlji (Kur'an, 2:30). Ima dužnost upravljanja prirodom i društvom u skladu s Božjom voljom. Stvaranje tehnologije, pa i umjetne inteligencije, može se shvatiti kao dio ove uloge: korištenje ljudskog razuma i znanja za unapređenje života.
Međutim, islam strogo naglašava da čovjek nije stvaratelj u apsolutnom smislu. Samo Allah stvara iz ničega, dok čovjek koristi ono što je već stvoreno. Time su granice ljudske kreativnosti jasno definirane: ona mora biti u službi dobra, pravde i poštovanja Božjih zakona.
Umjetna inteligencija i koncept duše
Jedna od glavnih dilema koju postavljaju islamski učenjaci odnosi se na pitanje duše (ruh). U islamu, čovjek nije samo tijelo i razum, već i duša koju mu Allah udahnjuje (Kur'an, 32:9). Čak i najsofisticiraniji oblik umjetne inteligencije, prema islamskom učenju, ne može imati dušu. Stroj može oponašati ponašanje, ali ne može biti nositelj moralne odgovornosti ili duhovne svijesti.
Sheikh Dr. Yasir Qadhi, poznati američki islamski učenjak, istaknuo je u jednom predavanju da “računari i roboti, bez obzira koliko sofisticirani bili, ostaju bez duše i nemaju taklif (moralnu obvezu) pred Allahom.” (Predavanje “Islam i Tehnologija”, 2021.)
U islamu, svako korištenje tehnologije podliježe moralnoj procjeni: je li ono što činimo halal (dozvoljeno) ili haram (zabranjeno)? Ako umjetna inteligencija pomaže u liječenju bolesti, obrazovanju, olakšavanju svakodnevnog života na dozvoljen način, njezina upotreba se smatra korisnom i poželjnom.
S druge strane, korištenje UI za razvoj oružja masovnog uništenja, širenje laži (deepfake tehnologije) ili manipulaciju ljudima, jasno se suprotstavlja islamskim vrijednostima.
Dr. Muzammil Siddiqi, bivši predsjednik Islamskog društva Sjeverne Amerike (ISNA), rekao je: “Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša; ono što je važno jest namjera i način na koji je koristimo.”
Neki učenjaci počeli su raspravljati o potrebi razvoja novog fikha usklađenog sa tehnologijom. Umjetna inteligencija otvara pitanja poput: Može li umjetna inteligencija biti odgovorna za štetu koju izazove; je li dozvoljeno koristiti AI za donošenje pravnih presuda (fetvi); Kako spriječiti diskriminaciju i nepravdu u automatiziranim sustavima?
Dr. Mohamed El-Gamal, profesor islamske ekonomije, upozorio je da “automatizacija odluka, osobito u sudstvu i bankarstvu, mora biti transparentna i pravedna, u skladu s načelima šure (savjetovanja) i adala (pravde).”
Debata o autonomiji strojeva
Neki učenjaci izražavaju zabrinutost zbog razvoja autonomnih sustava koji sami donose odluke. U islamu je jasno da samo moralna, razumna bića mogu biti odgovorna za svoje postupke. Ako stroj odluči nanijeti štetu, ko je odgovoran?
Sheikh Hamza Yusuf primijetio je: “Ideja da stroj može samostalno donositi odluke koje utječu na ljudske živote duboko je problematična iz islamske perspektive odgovornosti pred Bogom.”
Pitanje gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije također je tema islamskih rasprava. Islam naglašava važnost rada, dostojanstva rada i zabrane eksploatacije. Upozorava se na potrebu da društva koja uvode umjetnu inteligenciju osiguraju socijalnu pravdu i zaštitu najugroženijih.
Mufti Menk, popularni islamski govornik, izjavio je: “Tehnologija ne smije služiti samo bogatima i moćnima; mora koristiti cijelom čovječanstvu. Islam nas uči da brinemo o slabima i obespravljenima.”
Islamski učenjaci također prepoznaju brojne pozitivne primjene umjetne inteligencije. Recimo, medicinska dijagnostika: korištenje AI za otkrivanje bolesti može spasiti mnoge živote, što je u skladu s načelom očuvanja života (hifz al-nafs); obrazovanje: personalizirani obrazovni sustavi mogu pomoći u širenju znanja i smanjivanju nepismenosti; humanitarna pomoć: optimizacija logistike u kriznim situacijama može spasiti živote; te promicanje islamskih vrijednosti: razvoj AI sustava koji promoviraju islamsku etiku, edukaciju i komunikaciju na etički prihvatljiv način. Primjeri uključuju AI aplikacije koje pomažu muslimanima u učenju Kur'ana, pronalaženju smjera kible, određivanju vremena namaza, itd.
Usprkos prednostima, islamski učenjaci često upozoravaju na: opasnost dehumanizacije: pretjerano oslanjanje na strojeve može dovesti do otuđenja ljudi jednih od drugih; etiku programiranja: algoritmi nose vrijednosti svojih tvoraca. Ako programeri nemaju jasne etičke standarde, UI može perpetuirati nepravdu; privatnost i špijunaža: islam strogo zabranjuje špijuniranje i narušavanje privatnosti, što je ozbiljan problem kod mnogih AI tehnologija.
Dr. Haifaa Younis, islamska učenjakinja i predavačica, upozorila je: “Ne možemo dopustiti da nas tehnologija liši osnovnih ljudskih osobina poput suosjećanja, međusobnog pomaganja i odgovornosti pred Bogom.”
Odnos islamskih teologa prema umjetnoj inteligenciji je složen i nijansiran. S jedne strane, prepoznaju se ogromni potencijali ove tehnologije za unapređenje života u skladu s islamskim vrijednostima. S druge strane, postoji duboka svijest o rizicima koje nekontrolirani razvoj i korištenje UI može donijeti.
Kako bi teorijska promišljanja o umjetnoj inteligenciji bila potkrijepljena praktičnim primjerima, važno je istaknuti da muslimanski svijet aktivno sudjeluje u razvoju i primjeni UI tehnologija. Brojni projekti pokazuju kako se AI može koristiti u skladu s islamskim vrijednostima za dobrobit društva.
Quran.com AI – Pretraživanje i analiza Kur'ana
Web stranica Quran.com koristi elemente umjetne inteligencije kako bi omogućila napredno pretraživanje Kur'ana. Zahvaljujući natural language processing (NLP) tehnologiji, korisnici mogu postavljati pitanja na prirodnom jeziku i dobivati relevantne kur'anske ajete.
Cilj je učiniti učenje Kur'ana dostupnijim i lakšim za razumijevanje, naročito za mlađe generacije koje su navikle na digitalne alate.
AI u finansijama: Islamski fintech start-upi
Pojavljuju se i fintech platforme koje koriste umjetnu inteligenciju kako bi olakšale islamsko bankarstvo i halal investicije. Na primjer, Wahed Invest – američko-islamski start-up koji koristi AI za automatsko upravljanje portfeljima u skladu s principima šerijata (bez kamata, ulaganja u dozvoljene industrije itd.). Sarwa (UAE) – platforma koja koristi AI za savjetovanje u halal investiranju. Ove aplikacije pomažu muslimanima širom svijeta da ulažu svoj novac na način koji je u skladu s njihovim vjerovanjima.
Halal verifikacija putem umjetne inteligencije
U Maleziji, jednom od vodećih centara halal industrije, razvijene su aplikacije koje koriste umjetnu inteligenciju za automatsko provjeravanje halal statusa proizvoda skeniranjem barkoda ili analize sastava proizvoda. Primjer je aplikacija Verify Halal koja koristi AI za brzo pretraživanje globalnih baza halal-certificiranih proizvoda. Ovaj oblik tehnologije značajno olakšava muslimanima svakodnevne izbore u prehrani i potrošnji.
Pametni asistenti za vjerske obrede
Kraljevina Saudijska Arabija ulaže značajna sredstva u razvoj umjetne inteligencije za upravljanje milionima hodočasnika koji dolaze na hadž i umru u Meku i Medinu, što uključuje pametne kamere i sustave za prepoznavanje lica za identifikaciju hodočasnika, čime se pomaže u traženju izgubljenih osoba ili kontrole sigurnosti. Chatbotovi i virtualni asistenti koji hodočasnicima pružaju informacije o vremenima namaza, lokacijama važnih mjesta i procedurama hadža. Pametni sustavi za upravljanje gužvama koriste podatke u stvarnom vremenu i AI algoritme kako bi optimizirali protok hodočasnika i spriječili nesreće.
Ovi sustavi razvijeni su uz konsultacije s islamskim učenjacima kako bi se osiguralo da su u skladu s vjerskim propisima, posebno u pogledu zaštite privatnosti i dostojanstva hodočasnika.