Posebnu zabrinutost izaziva pravni okvir međunarodne misije u Bosni i Hercegovini. Mandat EUFOR-Althea svake godine mora biti potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, što otvara prostor za političke blokade i diplomatske tenzije među velikim silama

Austrija najavljuje jačanje svog vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini. U trenutku rastuće globalne neizvjesnosti, Beč naredne godine preuzima komandu nad misijom EUFOR-Althea, uz planirano povećanje broja austrijskih vojnika na Balkanu.

Najavu je, u razgovoru za austrijsli list Die Presse, potvrdio Arnold Kammel, generalni sekretar austrijskog Ministarstva odbrane i najviši zvaničnik zadužen za odbrambenu politiku. Prema njegovim riječima, Austrija želi dodatno ojačati stabilnost regiona u vrijeme kada se evropska sigurnosna arhitektura suočava s istovremenim krizama na više frontova.

„Austrija sljedeće godine preuzima komandu nad misijom EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu povećat ćemo broj naših trupa“, izjavio je Kammel, navodeći da će postojeći kontingent od oko 300 vojnika biti dodatno osnažen.

Njegova poruka dolazi u trenutku kada evropski politički i vojni krugovi sve otvorenije govore o kraju perioda relativne strateške stabilnosti. Kammel smatra da je Evropa donedavno imala svojevrsni „luksuz“ da gotovo isključivo bude fokusirana na ukrajinski front, dok danas svjedoči preplitanju sukoba, nestabilnosti i novih sigurnosnih prijetnji koje otežavaju jedinstven odgovor Evropske unije.

Posebnu zabrinutost izaziva pravni okvir međunarodne misije u Bosni i Hercegovini. Mandat EUFOR-Althea svake godine mora biti potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, što otvara prostor za političke blokade i diplomatske tenzije među velikim silama.

„Svake godine u novembru vlada svojevrsna ‘groznica’ oko produženja mandata misije u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a. Do sada je to uvijek uspijevalo, ali u ovim nepredvidivim vremenima za to više nema garancije“, upozorio je Kammel.

Austrijski zvaničnik ukazuje i na širu promjenu globalnih odnosa moći. Prema njegovoj ocjeni, savezništva i geopolitički interesi postaju sve manje jasni, posebno nakon zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku. To dodatno komplikuje sposobnost evropskih država da djeluju koordinirano i brzo.

U fokusu njegovih upozorenja nalazi se i pitanje tehnološke transformacije ratovanja. Kammel smatra da evropske vojske moraju ubrzano ulagati u protivzračnu i protivraketnu odbranu, uključujući projekat „Evropskog vazdušnog štita“, jer sigurnosne prijetnje više nisu ograničene na klasične vojne sukobe.

Posebno naglašava brz razvoj tehnologije dronova, koji mijenja način vođenja ratova i zahtijeva hitnu prilagodbu vojnih strategija. „Tehnologija dronova mijenja se munjevitom brzinom i mi moramo pratiti taj razvoj“, rekao je Kammel.

Iako Austrija povećava vlastiti angažman na Balkanu, Kammel priznaje da evropska sigurnost i dalje u velikoj mjeri zavisi od transatlantskog partnerstva i podrške Sjedinjenih Američkih Država. Upozorava da bi eventualno smanjenje američkog angažmana u međunarodnim misijama prisililo evropske zemlje da mnogo brže grade vlastite vojne kapacitete.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ključna poruka ostaje da međunarodno vojno prisustvo i dalje predstavlja jedan od glavnih stubova sigurnosne stabilnosti u zemlji, ali i da ta stabilnost više nije pošteđena globalnih političkih potresa.