Izbor Abdula El-Sayeda u Senat SAD-a značajan je ne zato što dijeli njihovu vjeru, poručuju američki muslimani, već zato što mu prioritet predstavljaju pitanja koja brine većinu birača

Kada je osamnaestogodišnji Karrar Al-Sadkhan u utorak prvi put glasao u osnovnoj školi u Dearbornu (Michigan), izabrao je sugrađanina muslimana za novog senatora svoje savezne države.

Međutim, iako je njegov izbor, Abdul El-Sayed, prkosio valu antimuslimanskih napada i ušao u historiju kao prvi muslimanski senator u Americi, za Al-Sadkhana vjera s tim nije imala mnogo veze.

„Demokratska strana se više fokusirala na cijene goriva, zdravstvenu zaštitu i namirnice, i to me je motiviralo“, rekao je. „Ustav nam daje slobodu da vjerujemo kako želimo, ali i dalje imamo obavezu prema Ustavu.“

Pobjeda El-Sayeda predstavlja prekretnicu za američke muslimane, ali i složen trenutak. Ona utvrđuje rastući utjecaj ove zajednice u nacionalnoj politici SAD-a, i to u trenutku kada islamofobija jača u nekim krugovima što je otpor koji je, po svemu sudeći, i sam doprinio njegovom uspjehu.

Ipak, u intervjuima, muslimanski birači od Illinoisa i Michigana do Washingtona navode kako njegovu pobjedu ne vide značajnom primarno zbog zajedničke vjere. Umjesto toga, mnogi u El-Sayedu, sinu egipatskih doseljenika, ne vide prvenstveno vjerski simbol, već dio progresivne demokratske koalicije koja hvata korijenje širom zemlje, koalicije koja u prvi plan stavlja pristupačnost života, univerzalnu zdravstvenu zaštitu i prekid američkog finansiranja Izraela.

„Naša zemlja nije zasnovana na islamu“, rekao je Mohamad Saab (23), student koji je također glasao za El-Sayeda u Dearbornu. „To je sekularna nacija i želimo da tako i ostane.“

Toekom kampanje, El-Sayed je nastojao izazvati predstave o tome kako izgleda moderni vjerski ekstremizam u Americi, ističući da su konzervativni kršćanski zakonodavci eksplicitno radili na narušavanju odvojenosti crkve i države.

Na skupu građana prije dvije sedmice, jedan mladić je suočio El-Sayeda sa zahtjevom da se odrekne Muslimanskog bratstva, islamističke političke grupe, što je on i učinio. El-Sayed je potom upitao mladića, koji se izjasnio kao kršćanin, da li bi se i on odrekao „bilo kakvog pokušaja da se vjerske doktrine utisnu u zakone naše zemlje“.

Mladić, inače bivši zaposlenik konzervativnog republikanskog senatora Josha Hawleya, odgovorio je da ne bi.

El-Sayed mu je na to uzvratio: „Mislim da ste vi ti koji trebate razumjeti Ustav, a ne ja.“ Dvorana je eruptirala u aplauzu.

U Washingtonu je u utorak Nesrin Abaza (65) nudila besplatnu kafu svima koji su nosili naljepnicu „Glasao sam“ u njenom palestinskom restoranu. Smatra da je bilo kakav fokus na El-Sayedovu vjeru „besmislen“. Umjesto toga, vidi ga kao dio rastuće grupe mladih demokrata, među kojima su zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka i James Talarico, koji je u utorak pobijedio na izborima za Senat u Teksasu.

„Podržavam novi demokratski pokret“, rekla je Abaza. „Umorni smo od toga da nas ljudi ne slušaju.“

U Skokieju (Illinois), Bushra Amiwala (28) rekla je da nije razmišljala o činjenici da je El-Sayed musliman poput nje, niti o njegovim kritikama Izraela. Umjesto toga, Amiwala, izabrana članica školskog odbora u svom gradu, nada se da će on nastaviti zagovarati vrijednosti koje sama dijeli, poput zaštite reproduktivnih prava žena i ulaganja u lokalne škole.

„Manje novca u politici, više novca u vašim džepovima i zdravstvena zaštita za sve“, rekla je. „To je sve što čujem da Abdul govori, da budem iskrena.“

Zahuktavanje podrške El-Sayedu traje otkad su Njujorčani prošle godine izabrali Zohrana Mamdanija za prvog muslimanskog gradonačelnika tog grada i najviše rangiranog muslimanskog izvršnog zvaničnika u zemlji.

Muslimanski birači bili su dio demokratske koalicije koja je pomogla i El-Sayedu i Mamdaniju da ostvare pobjedu. No, posmatrano u cjelini, Demokratska stranka postaje vjerski sve manje opredijeljena, uz istovremeni pad udjela kršćana.

El-Sayed je nastojao apelovati na sve te promjenjive demografske grupe. Pri kraju kampanje objavio je oglas u kojem se nije predstavio kao musliman, već kao „čovjek vjere“, napominjući da njegovo ime znači „sluga“ i da se moli svaki dan.

Republikanci su tokom čitave kampanje napadali El-Sayeda rasističkim i antimuslimanskim porukama. Njegov republikanski protivnik, bivši zastupnik Mike Rogers, pokušao je povezati njegovu majku s Al-Qaidom. Predsjednik Trump nazvao ga je „zlobnim, nasilnim džihadistom“, tvrdeći da bi njegova pobjeda donijela val džihadista u Ameriku, te ga opisao kao neprijatelja kršćana koji će ukinuti Božić.

Ti su napadi, po svemu sudeći, dodatno učvrstili podršku koju je El-Sayed dobio među muslimanskim biračima.

„Pomogli su nam da mobiliziramo zajednicu kao nikada prije“, rekao je Basim Elkarra, viši savjetnik u fondu Unity and Justice Fund, organizaciji koja je obišla 135.000 domaćinstava za El-Sayeda u naseljima Detroita s velikim udjelom muslimanskog i bliskoistočnog stanovništva.

Tokom razgovora s biračima, Elkarra im je često navodio nedavne primjere u kojima su muslimanski kandidati gubili s malom razlikom uključujući i lokalne izbore u Illinoisu prošle godine, gdje je presudio samo jedan glas.

„Pitanje Gaze je važno za mnoge članove zajednice“, dodao je, ističući temu koja je naišla na odjek kod mnogih demokrata, iako je distancirala dio jevrejskih birača.

El-Sayed je ranije sugerisao da Izrael nema pravo postojati kao jevrejska država, iako je ublažio taj stav pred sam kraj kampanje. Druga senatorica iz Michigana, demokratkinja Elissa Slotkin, inače je jevrejskog porijekla.

Unatoč El-Sayedovom uspjehu, stavovi američke javnosti o islamu danas su negativniji i politički podjeljeniji nego nakon 11. septembra 2001. godine. Prema podacima istraživačkog centra Pew Research Center, 76 posto republikanaca smatra da islam češće potiče na nasilje u odnosu na druge vjere (što je porast sa 32 posto početkom 2002. godine). Kod demokrata, taj udio je porastao sa 23 na 29 posto.

U Teksasu su republikanski zakonodavci, uključujući guvernera Grega Abbotta i državnog tužioca Kena Paxtona, koji su obojica izgubili na u utorak održanim izborima, provodili istrage nad muslimanskim institucijama i ograničavali javno prakticiranje islama, dok je država uvodila obavezno čitanje Biblije u javnim školama.

Andy Nguyen (40), koji je glasao za Talarica u velikoj džamiji u Sugar Landu (Teksas), vjeruje da El-Sayed i Mamdani žele raditi u korist svih građana, izražavajući nadu da će njihovo djelovanje pomoći u razbijanju antimuslimanskih predrasuda.

„Možda će uz ova dva čovjeka ljudi početi otvarati oči i razmišljati drugačije“, rekao je Nguyen, stomatolog koji je primio islam 2023. godine.

Azar Mohammed (53) postao je državljanin SAD-a 2023. i ove godine je prvi put glasao, podržavši u potpunosti demokratsku listu iz pragmatičnih razloga. Kao građevinski poduzetnik u Richardsonu (Teksas), koji zapošljava uglavnom latinoameričke radnike, Mohammed kaže da je bio zgrožen utjecajem mjera predsjednika Trumpa protiv imigranata na njegove zaposlenike.

„Došli smo ovdje da radimo. Doprinosimo ovoj zemlji porezima. Vrijedno radimo“, rekao je Mohammed, koji je emigrirao iz Indije prije 33 godine.

Muslimani čine oko 1 posto stanovništva SAD-a, navodi Pew. Historijski su skloniji Demokratskoj stranci, ali su u posljednje vrijeme postali promjenjiviji birački blok,  što se vidjelo i u Michiganu 2024. godine, kada su arapsko-američki birači izrazili nezadovoljstvo podrškom Bidenove administracije Izraelu i pomogli Trumpu da osvoji tu saveznu državu.

U Clarkstonu (Georgia), predgrađu Atlante poznatom kao utočište za izbjeglice, Khushal Gurbaz (41), vozač limuzine, glasao je za Jona Ossoffa jer je želio prekid rata s Iranom. Ipak, za guvernera je glasao za republikanskog kandidata Ricka Jacksona, vjerujući da bi se on bolje nosio s kriminalom od demokratkinje Keishe Lance Bottoms, koja je na kraju odnijela pobjedu.

El-Sayed nije jedini muslimanski kandidat koji je ostvario pobjedu u utorak. Adam Hamawy, demokrat iz New Jerseyja, izabran je u Zastupnički dom SAD-a, kao i Darializa Avila Chevalier, demokratska socijalistkinja iz New Yorka koja je nedavno primila islam.

Ističući da mnogi Amerikanci i dalje osjećaju određenu nelagodu prema islamu, Zeenat Rahman, izvršna direktorica Instituta za politiku pri Univerzitetu u Chicagu, napominje da će El-Sayed i drugi novoizabrani muslimani biti pod strogim povećalom javnosti.

„Način na koji bude vladao bit će presudan“, rekla je. „Naši političari koji su američki muslimani imaju zaista veliku odgovornost.“

Za sada, Wafic Faour (66), palestinsko-američki musliman iz Vermonta, osjetio je nadu i ponos kada je vidio rezultate. Za njega je to dokaz da birači vjeruju kako muslimani konstruktivno doprinose američkom društvu.

„Islam nalaže da na komšiju gledate isto kao na sebe i da pomažete drugima“, zaključio je.

IZVOR: NYT, Bosna.hr