Svečano je večeras u Zagrebu. U organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj “Bošnjaci zajedno” u hotelu Westin organiziran je prijem povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a nakon toga i iftar za okupljene zvanice prvog dana mjeseca Ramazana.

Goste su dočekali Armin Hodžić, saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske, slovenske nacionalne manjine u Saboru Republike Hrvatske te predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, Bermin Meškić, a ezanom je kraj prvog dan posta označio mujezin zagrebačke džamije, Kadrija Krenar.

U ime vlade premijera Andreja Plenkovića prijemu je prisustvovala Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske, koja je održala prigodni govor te poslala nadahnute poruke koje pozivaju na dijalog i mir između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no proširila je to i na potrebu međuvjerskog dijaloga s obzirom na prigodu prvog iftara u mjesecu Ramazanu.

PORUKA MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE: Nina Obuljen Koržinek: Naša dva naroda koračali su u nezavisnost zajedno



Također, u ime čelništva hrvatskog Sabora prijemu su prisustvovali Matej Brečić, predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskog sabora te Mislav Herman, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Gosti su bili i saborski zastupnici talijanske (Furio Radin), srpske (Milorad Pupovac)  i romske (Veljko Kajtazi) manjine, zatim Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ivan Picukarić, izaslanik ministra vanjskih poslova, Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova kao i Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije i ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, koji je nakon iftara proučio i prigodnu dovu.

U Westinu su se okupili i ambasadori Australije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Finske, Gruzije, Indije, Indonezije, Iraka, Irske, Kanade, Katara, Kosova, Poljske, Portugala, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Republike Turske, zatim predstavnici Vlade Unsko-sanskog kantona i načelnici općina Vojnić, Bosanski Petrovac, Sanski Most i Velika Kladuša a skup su prisustvom uveličali i predsjednici i predstavnici Crvenog križa, Centra za kulturu dijaloga, Centra za suočavanje s prošlošću te Turske razvojne agencije TIKA.

Pozdravljajući goste Armin Hodžić je kazao kako su 1. marta 1992. građani Bosne i Hercegovine glasali za suverenu, nezavisnu državu, označivši povijesni korak prema slobodi i potvrdivši stoljetnu državotvornost. Taj izbor, međutim, imao je visoku cijenu – agresiju, patnju i junačku obranu.

„Više od tri desetljeća kasnije, naša je dužnost, gdje god živjeli, čuvati uspomenu na one koji su branili tu slobodu i podržavati Bosnu i Hercegovinu kao našu domovinu“, kazao je Hodžić, nastavljajući: „Kao Bošnjaci koji žive u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a, razumijemo vrijednost stabilnosti države. Hrvatska, primjerice, osigurava značajna prava i kulturnu autonomiju manjinama, pokazujući kako snažna država koristi svim građanima. Dan neovisnosti nije samo uspomena – to je podsjetnik da državnost nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.

Večeras, okupljeni na iftaru tijekom ramazana, spajamo duhovnost s ovim povijesnim trenutkom. Ramazan uči strpljenju, solidarnosti i odgovornosti – prema sebi, zajednici i domovini. Dan neovisnosti naglašava najveću odgovornost jednog naroda: čuvanje slobode i budućnosti.“

Naglašavajući kako Bošnjaci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu nisu samo manjine nego mostovi između naroda, Hodžić je kazao i da uloga Bošnjaka nije samo očuvanje identiteta, već i doprinos stabilnosti i napretku društava u kojima živimo“, te nastavio:

„Danas, dok svjedočimo geopolitičkim previranjima i pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, moramo biti svjesni svoje odgovornosti. Bosna i Hercegovina nije sigurna bez jakih Bošnjaka u domovinskim zemljama, ali ni puna stabilnost ovih zemalja nije moguća bez stabilne Bosne i Hercegovine. Zato moramo biti glasni, organizirani i ponosni, kako bismo osigurali da se naš glas čuje, da naš narod ne bude politički marginaliziran i da Bošnjaci, gdje god živjeli, ostanu faktor mira, dijaloga i stabilnosti.“

Hodžić je, usred geopolitičkih izazova koji prijete Bosni i Hercegovini, pozvao na odgovornost ali i na glasnost, organiziranje i ponos kako bi se glas Bošnjaka čuo ali i na mir i dijalog.

„Ovaj trenutak zahtijeva i iskrene odnose između Bošnjaka i Hrvata. Prošli nesporazumi moraju ustupiti mjesto povjerenju i partnerstvu, ključnim za suverenitet i stabilnost Bosne – „ tronošca“ gdje trajni mir propada ako se dvoje udruže protiv trećega. Iz Zagreba pozivam Bošnjake i Hrvate na iskren dijalog, nužan za sigurnost, gospodarstvo i društvo. Bez povjerenja, otvaramo prostor manipulacijama onih koji žele nestanak Bosne“, kazao je Hodžić.

On je još jednom pozvao na iskren dijalog između Bošnjaka i Hrvata. „Kako je jedan od kolega nedavno rekao, Hrvati ne smiju upasti u zamku onih koji žele sukob između Bošnjaka i Hrvata. Takav sukob nikada nije donio ništa dobro ni jednima ni drugima. Bošnjaci i Hrvati moraju biti partneri u očuvanju stabilnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Zato danas, iz Zagreba, šaljem jasnu poruku: Bošnjaci i Hrvati trebaju konačno izgraditi odnos iskrenog dijaloga i međusobnog uvažavanja. Ovo nije samo politička potreba – ovo je sigurnosni, ekonomski i društveni imperativ. Ako ne gradimo povjerenje, otvaramo prostor za manipulacije onih koji žele da Bosna I Hercegovina nestane“, kazao je Hodžić zaključivši kako ljubav prema domovini nadilazi geografiju – to je pitanje duše.

„U ramazanskom duhu, naša fizička domovina je Bosna, življena domovina je Hrvatska, a vječna domovina čeka nas u vjeri. Danas, pokoravajući se Svevišnjem, potvrđujemo da je ljubav prema domovini dio našeg vjerovanja. Gdje god bili, naša srca kucaju za Bosnu i Hercegovinu.“

Fotografije: Stipe Majić / časopis “Bosna”