Dvije žene i dva muškarca predstavili su u New Yorku svoje vizije budućnosti UN-a. Svi zagovaraju reforme, ali pitanje je: šta nasljednik Antónia Guterresa zaista može promijeniti?

Tek drugi put u historiji, globalni „intervju za posao“ prvog čovjeka svjetske organizacije odvijao se pred očima javnosti. Četiri kandidata provela su po tri sata odgovarajući na pitanja diplomata i predstavnika civilnog društva, dok je prijenos uživo išao u sve dijelove svijeta.

Pozicija kojoj teže „jedna je od najtežih na svijetu“, otvoreno je poručila Annalena Baerbock, predsjednica Generalne skupštine UN-a, koja je ove sedmice vodila tzv. „Interaktivne dijaloge“. Svi kandidati žele 1. januara 2027. useliti u ured na 38. spratu sjedišta UN-a i zamijeniti Antónia Guterresa. Prema riječima Baerbock, o novom generalnom sekretaru ne ovisi ništa manje nego sam opstanak multilateralnih institucija.

Kada je Guterres biran prije deset godina, svijet je bio neprepoznatljivo mjesto. Danas UN pritišću višestruki konflikti, novi ratovi, klimatska kriza, ubrzana tehnološka evolucija, te ogroman politički i finansijski pritisak. U vremenima stalnog kršenja Povelje UN-a, kandidati su bili složni u jednom: neophodne su reforme, mjere štednje i efikasnost, uz povratak temeljnim stubovima – očuvanju mira i razvoju.

Među četvoro kandidata, dvoje se već sada izdvaja zbog dugogodišnjeg iskustva i dobrih kontakata u Vijeću sigurnosti: Rafael Grossi i Rebeca Grynspan.

Rafael Grossi, argentinski diplomat i trenutni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču, nastupa kao praktičar. Njegov rad na nuklearnim pitanjima u ratovima u Ukrajini i Iranu istakao je njegovu ulogu medijatora. Grossi želi „radikalno“ preustrojiti UN, kritikujući strukture koje su se, prema njegovom mišljenju, udaljile od svoje izvorne misije očuvanja mira.

Ipak, njegova kandidatura nije bez kontroverzi. U Beču se čuju kritike da Grossi koristi resurse IAEA za vlastitu kampanju, a oglušio se i o preporuku UN-a da zamrzne trenutnu funkciju tokom trajanja izbora.

S druge strane, Rebeca Grynspan, generalna sekretarka UN-ove konferencije o trgovini i razvoju (UNCTAD), ispunila je preporuku i zamrznula svoju funkciju. Ova ekonomistica iz Kostarike fokusira se na tri prioriteta: očuvanje mira, reforme i balans između velikih i malih država. U Generalnoj skupštini, njena vizija o jačanju glasa malih nacija naišla je na plodno tlo. Grynspan uživa dobar ugled među Evropljanima, a pokazala se kao vješta pregovaračica u dogovorima s Rusijom oko izvoza žita. „Ja sam reformatorka i spremna sam“, poručila je u New Yorku.

Prema nepisanom pravilu geografske rotacije, sljedeći generalni sekretar trebao bi doći iz Latinske Amerike ili s Kariba. U taj profil ulazi i Michelle Bachelet, bivša predsjednica Čilea i nekadašnja visoka komesarka UN-a za ljudska prava. No, njenu kandidaturu prate političke drame. Novi desničarski predsjednik Čilea, José Antonio Kast, javno je povukao nominaciju koju je podnio njegov prethodnik, ali Bachelet ostaje u trci zahvaljujući podršci Meksika i Brazila.

Međutim, Bachelet se suočava s „ledenim vjetrom“ u New Yorku. Američki republikanci je kritikuju zbog progresivnih stavova o abortusu, dok joj Kina ne oprašta izvještaje o kršenju ljudskih prava Ujgura. „Nemam magičnu formulu koja će sve pomiriti“, iskreno je priznala Bachelet, podsjetivši da generalni sekretar ne može sam spasiti svijet dok god je stvarna moć u rukama Vijeća sigurnosti.

Izvan latinskoameričkog kruga stoji bivši predsjednik Senegala, Macky Sall. Njegov fokus je na predstavljanju Globalnog juga. Iako ga je nominovao Burundi, on nema jednoglasnu podršku Afričke unije, što slabi njegove šanse u Manhattnu.

Uprkos uvođenju javnih dijaloga radi transparentnosti, izbor generalnog sekretara i dalje ostaje stvar dogovora pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija). Iako se mnoga članstva slažu da je vrijeme za prvu ženu na čelu UN-a, konačna odluka bit će donesena iza zatvorenih vrata. Polje kandidata trenutno je pregledno, ali do jeseni se očekuju nova imena, posebno iz regije Kariba.

Ujedinjene nacije su na raskrsnici, a nasljednik Antónia Guterresa preuzet će kormilo organizacije koja, više nego ikada, traži smisao u svijetu koji puca po šavovima.

IZVOR: Die Presse