Na komemoraciji u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog okupio se vrh hrvatske države i diplomate iz više od dvadeset zemalja. Najpotresniji dio  iznio je Srebreničanin Amir Šečić, rođen tri mjeseca nakon genocida, koji je odrastao u domu za nezbrinutu djecu.

Komemoracija povodom 31. godišnjice Genocida u Srebrenici održana je u petak, 10. jula 2026. godine, u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Skupom je odata počast za više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine, u zločinu koji je presudama međunarodnih sudova utvrđen kao genocid – najveći počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Program je otvoren himnama Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u izvedbi sopranistice Vilme Grazia Žmak i pijaniste Sandra Vešligaja, a vodio ga je Drago Celezić. Tokom programa izvedene su i pjesma „Što te nema“ te oratorij „Srebrenički inferno“, dok je dramska umjetnica Faketa Salihbegović Avdagić izvela „Uspavanku“ Mehmedalije Maka Dizdara.

Komemoraciji su prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanica predsjednika Republike Zorana Milanovića i njegova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Domaćini skupa bili su saborski zastupnik Armin Hodžić i predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u RH Adis Keranović, ujedno izaslanik ministrice zdravstva.

U publici su bili i ambasadori i izaslanici 22 države – među njima Bosne i Hercegovine, Alžira, Albanije, Australije, Austrije, Belgije, Crne Gore, Češke, Finske, Njemačke, Irana, Japana, Kanade, Katara, Kine, Nizozemske, Slovenije, Švedske, Švicarske, Portugala, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva – zatim izaslanica gradonačelnika Zagreba Rada Borić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić, državna tajnica Fadila Bahović, izaslanici ministara vanjskih poslova, odbrane te nauke i obrazovanja Zdenko Lucić, Željko Živanović i Nandor Čapa, izaslanik pučke pravobraniteljice Saša Rajić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Stanić Katkić, saborski i evropski zastupnici te predstavnici lokalnih vlasti i udruženja.

KERANOVIĆ: SREBRENICA NIJE SAMO BOŠNJAČKA BOL

Skup je otvorio predsjednik Nacionalne koordinacije Adis Keranović, podsjetivši da je genocid utvrđen presudama međunarodnih sudova i da je zauvijek promijenio živote hiljada porodica, ostavivši ranu koja ni nakon više od tri decenije nije zacijelila.

Kada se govori o Srebrenici, naglasio je, ne govori se samo o prošlosti, nego o ljudima koji i danas traže posmrtne ostatke najmilijih i o majkama koje su decenijama čekale da pronađu makar jednu kost svoga sina kako bi ga dostojanstveno ukopale. „Kao Bošnjak, ovo ne doživljavam samo kao povijesnu činjenicu.

Ovo je dio mog identiteta“, rekao je Keranović, dodavši ipak da Srebrenica nije samo bošnjačka bol, nego univerzalna opomena čovječanstvu koja pripada svima koji vjeruju u ljudsko dostojanstvo, pravdu i mir – što, upozorio je, potvrđuje i trenutna situacija u svijetu.

HODŽIĆ: POŠTOVANJE PREMA ŽRTVAMA POČINJE POŠTOVANJEM ISTINE

Saborski zastupnik Armin Hodžić podsjetio je da je genocid počinjen „pred očima međunarodne zajednice“ i da je riječ o sudski utvrđenoj činjenici. Društvo koje prestane govoriti o Srebrenici, upozorio je, riskira da izgubi svijest o tome koliko daleko mogu otići mržnja, dehumanizacija i politika koja ljude dijeli po nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti. „Povijesne činjenice ne smiju postati predmet političkih pregovora niti dnevnopolitičkih interesa. Poštovanje prema žrtvama počinje poštovanjem istine“, poručio je.

Hodžić je posebno istaknuo nosioce kulture sjećanja: učesnike 15. ultramaratona Vukovar – Srebrenica, koji su upravo tih dana povezivali dva grada simbola stradanja, te 20. konvoj za Srebrenicu – dvadeset godina neprekidnog odlaska u Potočare koje, kako je rekao, dokazuju da kultura sjećanja nije jednokratni događaj, nego trajna obaveza.

Zahvalio je institucijama Republike Hrvatske na višegodišnjoj podršci, koja šalje poruku da Hrvatska stoji na strani istine i međunarodnog prava, kao i hrvatskim braniteljima koji svojim dolaskom potvrđuju da „suosjećanje s tuđom boli ne poznaje nacionalne ni vjerske granice“. Govor je završio riječima: „Neka je vječni rahmet svim žrtvama Genocida u Srebrenici.“

MULIĆ: KAKO ZAPOVIJED „NE UBIJ“ UČINITI ZAKONOM SAVJESTI

U ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića skupu se obratila njegova izaslanica Melita Mulić. Podsjetila je da je Genocid u Srebrenici prije dvije godine potvrđen i na najvišem međunarodnom forumu – rezolucijom Ujedinjenih naroda kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na Genocid u Srebrenici.

Iako godine prolaze, kazala je, pred nama ostaju ista pitanja: „Je li s protekom godina lakše? Kako pamtiti bez ogorčenja? Kako zapovijed ‚ne ubij‘ učiniti univerzalnim zakonom savjesti?“ Odgovornost za zločin, naglasila je, ne snose samo neposredni zapovjednici i izvršioci pokolja, nego i svi oni „iz bijela svijeta“ koji su šuteći i zatvarajući oči prelazili preko zločina, iako su – po savjesti, pravu i oružju – morali biti bolji i veći ljudi. To pitanje, upozorila je, ponavlja se i danas pred prizorima ratova i mržnje širom svijeta, u kojima najveću cijenu plaćaju nedužni – majke, supruge, sestre i djeca koja ostaju siročad.

Pozvala je da se očuva etika humanosti, razvijaju tolerancija i solidarnost te da se društvo bori protiv svake isključivosti i dehumanizacije, jer „tu nema iznimki – zadaća je to svima nama“.

MEDVED: BEZ ISTINE NEMA PRAVDE, A BEZ PRAVDE NEMA TRAJNOG MIRA

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govorio je u ime premijera Andreja Plenkovića. Posebno suosjećanje izrazio je porodicama koje će sutradan, nakon toliko godina, ispratiti svoje najmilije na vječni počinak u Potočarima. „Srebrenica je trajni simbol stradanja i vječno otvorena rana, ali i povijesna lekcija. Opomena što se dogodi kada izostane čovječnost, a zakažu međunarodni mehanizmi“, kazao je.

Hrvatska, koja je i sama proživjela strahote rata i velike ljudske gubitke, razumije koliko su mir, sloboda i dostojanstvo čovjeka dragocjeni, rekao je Medved, dodavši da ratovi koji i danas bjesne bolno podsjećaju koliko je mir krhak. Poručio je da Republika Hrvatska podržava evropski put Bosne i Hercegovine: „Istinski želimo da nam se susjedna i prijateljska Bosna i Hercegovina pridruži u europskoj obitelji.“ Zahvalio je i svima koji ulažu napore da se utvrdi sudbina nestalih, kako bi njihove porodice nakon dugih iščekivanja pronašle smiraj.

JANDROKOVIĆ: JOŠ SE TRAGA ZA VIŠE OD 900 ŽRTAVA GENOCIDA

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je da vrijeme prolazi i generacije se mijenjaju, „ali sjećanje ne blijedi“. Podsjetio je da je Opća skupština UN-a prije dvije godine pozvala države članice da činjenice o genocidu čuvaju i prenose, kako bi se spriječilo njegovo poricanje i ponavljanje, čime je sjećanje na Srebrenicu postalo dio globalne kolektivne memorije. S posebnim poštovanjem govorio je o majkama Srebrenice, čija je borba pokazala „da ljubav ne prestaje odlaskom najmilijih“ i koje su odbranile načelo da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena i nijedan zločin prešućen.

Iznio je i konkretne podatke: Hrvatska još uvijek traga za 1.725 svojih nestalih građana, dok se u slučaju genocida u Srebrenici još traga za više od 900 žrtava. „Jer svaka žrtva zaslužuje svoj konačni mir“, poručio je, pozvavši institucije obiju država da nastave napore u pronalaženju posmrtnih ostataka. Podsjetio je da je Hrvatski sabor još 2005. godine nedvosmisleno osudio genocid, a četiri godine kasnije 11. juli proglasio Danom sjećanja na Genocid u Srebrenici.

Srebrenica, upozorio je, pokazuje koliko je visoka cijena neodlučnosti međunarodne zajednice, ali i da najteža zvjerstva rijetko nastaju naglo – ona se razvijaju postupno, kada se na vrijeme ne prepoznaju znakovi nasilja, mržnje i dehumanizacije. Ključnom je označio kvalitetnu edukaciju generacija koje nemaju lično sjećanje na rat.

POTRESNO SVJEDOČANSTVO AMIRA ŠEČIĆA

Emotivni vrhunac komemoracije bilo je svjedočanstvo Amira Šečića, rođenog u oktobru 1995. godine u Tuzli, tri mjeseca nakon genocida. Majka ga je tri dana po rođenju ostavila u Domu za nezbrinutu djecu u Tuzli, u kojem je bilo tristo djece, sve iz Srebrenice, i u kojem je proveo osamnaest godina. „Nisam bio u ratu, ali rat je ratovao za mene. Uzeo mi je dvadeset i šest članova obitelji – oca, stričeve, rođake“, ispričao je.

U domu je, kako kaže, odlučio postati „sam sebi roditelj“ i pobijediti nesretnu okolnost čiji je i sam bio sudionik, jer su šehidi dali živote da bi djeca poginulih živjela u miru, a ne da krenu lošim putevima. Govorio je i o štićenicima doma koji su svjedočili u Haagu protiv Tolimira i Ratka Mladića pod policijskom zaštitom: „Govorile su kako su ustali mrtvi – i dalje su mrtvi, jer to što nose u sebi ubija.“

Danas je otac dvoje djece, koju je nedavno prvi put odveo u Memorijalni centar Potočari, na mezar na parceli deset. „Moja djeca i ne znaju gdje su zapravo došla. Skaču i igraju se, a ja se pokušavam sabrati. Pokušavam sakriti suze. Pa to je moja pobjeda“, rekao je, priznavši da se cijelu godinu priprema za 11. juli, ali „u jednom danu padne sve – jedan je dan jači od čitave godine“. Svoje potresno svjedočanstvo završio je riječima: „Nisam tu da zaboravim – tu sam zbog sjećanja. Istina je tu i ja sam tu. Ja sam živ, ali bolan.“

MIMOHOD SJEĆANJA I CVIJET SREBRENICE NA ZAGREBAČKIM FONTANAMA

Dok je u Lisinskom trajala komemoracija, učesnici 15. ultramaratona Vukovar – Srebrenica prelazili su posljednje kilometre puta prema Memorijalnom centru u Potočarima – ukupno 227 kilometara u pet etapa, kao poruku sjećanja, solidarnosti i mira.

Program sjećanja u Zagrebu nastavlja se večeras u 20 sati Mimohodom sjećanja na Trgu bana Josipa Jelačića te projekcijom Cvijeta Srebrenice na vodenom zidu zagrebačkih fontana. Središnja komemoracija u BiH i ukop identifikovanih žrtava održavaju se sutradan, 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na Genocid u Srebrenici, u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.