Egipat je predstavio ambiciozan plan za obnovu i upravljanje Gazom, nudeći ga kao alternativu kontroverznom prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Pojas i raseli njegovo stanovništvo. Najavljen na samitu Arapske lige u Kairu, egipatski plan, nazvan “Rana obnova, rekonstrukcija i razvoj Gaze”, dobio je široku podršku arapskih zemalja, ali se suočava s velikim preprekama, uključujući nesigurnost izvora finansiranja, izraelsko protivljenje i krhko primirje između Izraela i Hamasa.
Egipatski plan nastao je kao odgovor na Trumpovu ideju da se stanovništvo Gaze protjera, možda u Egipat ili Jordan, kako bi se Pojas pretvorio u “Rivijeru Bliskog istoka”. Egipat i Jordan odbili su tu ideju, upozoravajući na prijetnje regionalnoj stabilnosti i palestinskom cilju. Egipatski predsjednik Abdel Fattah Al Sisi naglasio je da prijedlog Kaira želi spriječiti “uništenje” i “prisilno raseljavanje” stanovnika Gaze, čuvajući njihovo pravo na obnovu svoje zemlje. Za razliku od Trumpove vizije, egipatska strategija isključuje Hamas iz upravljanja i fokusira se na faznu obnovu i tehnokratsku administraciju.
Plan obnove odvija se u tri faze tokom otprilike pet godina, s procijenjenim troškom od 50 milijardi eura, prema studiji UN-a koju su citirali egipatski zvaničnici. Prva faza od šest mjeseci usmjerena je na uklanjanje ruševina i privremeni smještaj u određenim zonama unutar Gaze. Slijede dvije faze obnove: prva, koja košta 20 milijardi dolara, obnovila bi stanovanje i infrastrukturu, dok bi druga stvorila “održivu, zelenu i prohodnu” Gazu s industrijskim zonama, poljoprivrednim područjima, parkovima, pa čak i novim aerodromima i pomorskim lukama. Bivši savjetnik egipatskog ministarstva vanjskih poslova Mohamed Hegazy opisao je plan kao sveobuhvatan, dok ga je glasnogovornik Tamim Khallaf nazvao “realističnim i izvedivim”.
Upravljanje je najosjetljiviji dio plana. Egipat predlaže privremeni tehnokratski odbor, sastavljen od članova Palestinske uprave (PA) prije 2007. godine, za upravljanje Gazom tokom obnove. Taj odbor isključuje Hamas, koji je preuzeo kontrolu nad Pojasom 2007. Al Sisi je nagovijestio da bi se PA mogla na kraju vratiti na vlast u Gazi, uz podršku međunarodnih mirovnih snaga – ideju koju je spomenuo i egipatski Al Qahera News. Budućnost Hamasa ostaje nejasna. Iako je glasnogovornik Hamasa Jihad Taha izrazio uvjetovano prihvaćanje odbora, grupa se tokom godina opirala odustajanju od političke i vojne uloge.
Samit u Kairu dobio je snažnu arapsku podršku. Vođe poput palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa pohvalili su plan, pozivajući Trumpa da ga podupre, dok je obećao reforme PA kako bi umirio donatore iz Zaljeva zabrinute zbog njene neučinkovitosti.
Zaljevske države, koje bi trebale finansirati veći dio obnove, traže garancije da Hamas neće biti uključen. Glavni tajnik UN-a António Guterres podržao je inicijativu, ističući da obnova mora poštovati međunarodno pravo, odbaciti etničko čišćenje i utrti put političkom rješenju kako bi se spriječilo daljnje nasilje.
Ipak, plan se suočava s velikim izazovima. Izrael, ključni akter, protivi se tome. Premijer Benjamin Netanyahu podržava Trumpovu viziju, a izraelsko ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo je egipatski prijedlog jer zanemaruje napad Hamasa sedmog oktobra. Krhko primirje između Izraela i Hamasa, zaustavljeno u subotu, dodatno otežava provedbu. Sigurnosne napetosti između Izraela i Egipta takođe ugrožavaju saradnju.
Finansiranje ostaje ključna neizvjesnost. Egipat pregovara s UN-ovom koordinatoricom Sigrid Kaag o organizaciji međunarodne konferencije za osiguranje sredstava, posebno od bogatih zaljevskih država. Međutim, ove zemlje oklijevaju bez čvrstih garancija o isključenju Hamasa i jasnog modela upravljanja nakon obnove. Vizija revitalizirane Gaze podsjeća na optimizam Sporazuma iz Osla 1990., ali njen uspjeh ovisi o diplomatskim probojima i finansijskim obavezama koje su daleko od zajamčenih.
U svom govoru na summitu, Al Sisi je diplomatski priznao Trumpovu sposobnost za posredovanje u miru na Bliskom istoku, dok je odlučno odbio njegov plan raseljavanja. Arapska liga, uključujući katarskog emira i saudijskog ministra vanjskih poslova, ponovila je podršku rješenju dviju država – što je suptilna kritika Trumpova unilateralnog pristupa. Za sada, egipatski prijedlog stoji ali je provedba prepuna političkih, finansijskih i sigurnosnih prepreka.
