Dok unutrašnji sukobi i optužbe o prebacivanju političke odgovornosti na relaciji između obavještajnog aparata i premijera Benjamina Netanyahua potresaju agenciju, operativni neuspjeh na iranskom frontu, uz izostanak podrške Washingtona, zadao je težak udarac ugledu službe u trenutku dok se Izrael bori na više otvorenih ratišta i priprema za oktobarske izbore
Prestiž Mossada, izraelske obavještajne agencije koja je decenijama gradila mit o vlastitoj sveznajućoj moći, prolazi kroz izuzetno teške trenutke. Služba koja se nekada hvalila da ulice Teherana poznaje bolje od onih u Tel Avivu danas se suočava s posljedicama neuspjeha svog najambicioznijeg projekta, pokušaja svrgavanja režima u Iranu. Unutrašnja kriza u obavještajnom aparatu izbila je u najgorem mogućem trenutku za Izrael, uoči oktobarskih izbora, dok se zemlja bori na više otvorenih frontova od Gaze do Libana, a sukob s Teheranom ostaje duboko ukorijenjen i bez jasnog raspleta.
Novi direktor Mossada Roman Gofman smjenio je dvojicu visokih zvaničnika direktno uključenih u izradu propalog plana. Prema navodima izraelskog Kanala 12, Gofman je uklonio šefa Obavještajne direkcije koji je na toj poziciji bio od decembra, kao i prvog čovjeka odjela zaduženog za Iran. Obojica su bila dio tima koji je osmislio operaciju rušenja Islamske Republike oslanjanjem na etničke manjine i ponovno rasplamsavanje masovnih protesta širom zemlje.
Sigurnosni izvori navode da su razmimoilaženja trajala od Gofmanovog preuzimanja dužnosti, pri čemu list Haaretz dodaje da unutrašnja revizija iranske operacije još nije zvanično okončana, te da je rukovodilac Uprave za utjecaj smjenjen još u junu.
Sam plan predviđao je izraelske udare na položaje iranske Revolucionarne garde duž granice s Irakom u iranskom Kurdistanu, čime bi se otvorio prostor kurdskim borcima za prodiranje prema gradovima na sjeverozapadu Irana. U Tel Avivu su računali da će se ofanzivi pridružiti hiljade mladih Kurda i pokrenuti val koji bi stigao do Teherana. Kao ključna figura novog poretka u planu se spominjao čak i nekadašnji ultrakonzervativni predsjednik Mahmoud Ahmadinejad, za kojeg su mediji ranije tvrdili da ga je Mossad godinama nastojao vrbovati, što su iz njegovog kabineta oštro demantirali.
Sprega s Washingtonom ipak nije izdržala pritisak. Iako su u februaru izvedeni žestoki zračni udari po iranskim snagama sigurnosti kako bi se olakšalo napredovanje na terenu, curenje informacija u javnost, diplomatski pritisak Turske i duboko nepovjerenje samih Kurda natjerali su SAD da obustavi operaciju. Unutar samog Mossada smjene su izazvale oštre reakcije i optužbe da Gofman nastoji zaštititi premijera Benjamina Netanyahua od političke odgovornosti.
Izvori bliski agenciji tvrde da plan nije propao zbog loše procjene operativaca, nego zato što Netanyahu nije uspio osigurati zeleno svjetlo od Donalda Trumpa, nakon što je izraelski premijer prethodno prihvatio isuviše optimistične procjene obavještajaca o brzom padu režima u Teheranu. Parallelno s ovom krizom, novi šef Mossada naredio je i ponovno otvaranje unutrašnje istrage o propustima agencije tokom napada sedmog oktobra i ratnih dejstava koji su uslijedili.
