Iako na Hrvatskom jezičnom portalu stoji informacija da se ova riječ dovodi u vezu s glagolom voditi, etimološki gledajući, najvjerovatnije je vezana za glagol otići, tj. ona koja ode jeste upravo odiva. Pri tome, ne treba gubiti iz vida i mogućnost da je došlo do kontaminacije spomenutog glagola s imenicom diva tj. djeva, mada je sve to pretpostavka
U govoru Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka u Sjevernoj Makedoniji čuo sam i pribilježio imenicu odiva, a ona je i danas prisutna u sandžačkom dijalektu bosanskog jezika. Njome se označava najčešće kćerka, ali i bilo koja ženska osoba, što je u rodu onoga ko je spominje, koja se udala i tako postala članom nove porodice iz koje je njezin đuvegija.
Sa stanovišta antropološkog i etnolingvističkog, riječ je o zanimljivoj pojavi koja se u svojem vanjezičkom stanju primarno definira upravo preko jezika kao specifičnog odraza mentaliteta sredine. Nije jasno šta ova riječ tačno označava u svijesti onih koji je ne nose mentalitetski i po tradiciji, te je nejasno u psiholingvističkom smislu o kakvoj je emocionalnoj markaciji riječ kod onih koji je ne baštine u svom organskom idiomu. Ali, sigurno je da je specifična i tipična kulturema koja svoje mjesto nalazi i u bosanskom leksičkom inventaru, noseći sva ona potencijalna značenja koja proizlaze iz zajednice koja se njome služi.
Iako na Hrvatskom jezičnom portalu stoji informacija da se ova riječ dovodi u vezu s glagolom voditi, etimološki gledajući, najvjerovatnije je vezana za glagol otići, tj. ona koja ode jeste upravo odiva. Pri tome, ne treba gubiti iz vida i mogućnost da je došlo do kontaminacije spomenutog glagola s imenicom diva tj. djeva, mada je sve to pretpostavka.
Jezik je ogledalo mentaliteta! Valja to čuvati.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je samostalno četiri naučne monografije, dvije naučne knjige u koautorstvu, te jednu zbirku priča i jedan dnevnički putopis. Uz skoro 90 naučnih i stručnih radova te 15-ak kulturalnih kolumni objavio je približno 400 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
