Papa Franjo je u petak, 14. februara, primljen u rimsku bolnicu Gemelli zbog bronhitisa, koji se kasnije razvio u obostranu upalu pluća, što je zahtijevalo davanje antibiotika. Njegovo zdravlje pogoršalo se u subotu kada je doživio respiratornu krizu zbog koje je morao dobiti kisik, koji je morao primati i u nedjelju.

Zdravlje pape Franje i dalje je kritično, a prognoze o ishodu liječenja suzdržane. Vatikan je danas saopćio da je 88-godišnji papa proveo “mirnu noć” u kojoj se “odmarao”, ali da mu je u nedjelju ujutro ipak trebao kisik. Kao što se dogodilo u subotu, kada je Franjo doživio respiratornu krizu, morao je nastaviti primati kisik kroz nosne kanile. Nadalje, zbog poteškoća s disanjem Papu boli više nego posljednjih dana, doznaje se iz vatikanskih izvora.

Vatikan je u subotnjem saopćenju rekao da su analize krvi pokazale da je Franjo patio od trombocitopenije zbog anemije, zbog čega je bila potrebna transfuzija krvi. “Papa nije izvan opasnosti”, ponovio je Vatikan u subotu, rekavši da je Franjo “imao produljenu astmatičnu respiratornu krizu, koja je također zahtijevala upotrebu kisika visokog protoka”.

Vijesti o lošem papinom zdravlju odmah su pokrenule špekulacije o mogućem nasljedniku. “Kad god je Papa bolestan, puše povjetarac ili konklavni uragan”, rekao je jedne prilike papa Franjo pa se čini kako je ovih dana Vatikanom prohujao uragan zbog bronhitisa koji je uznapredovao u složeno kliničko stanje a onda i u obostranu upalu pluća kod 88-godišnjeg pacijenta. Dodatnu snagu špekulacijama daje činjenica da je jedino talijanska premijerka Giorgia Meloni u javnost poslala koliko-toliko umirujuće vijesti o njegovom stanju, dok liječnici tvrde da je stanje veoma ozbiljno.

Prema prvim analizama, čini se da je najizvjesnije kako će neko od talijanskih kardinala biti imenovan nasljednikom. Od Ivana Pavla I. nije bilo talijanskog pape i mnogi kardinali smatraju da je, nakon gotovo 50 godina, vrijeme da ih se vrati u instituciju.

Među njima glavni je kandidat Pietro Parolin (70), kardinal-državni sekretar koji bi bio ekvivalent premijeru ili broju dva u Vatikanu. Ni premlad za beskrajni pontifikat ni prestar za kratki pontifikat. Diplomata koji uživa Franjino apsolutno povjerenje među 110 od 138 kardinala-izbornika. U talijanskom užem izboru takođe je i Pierbattista Pizzaballa (59), patrijarh Jerusalema. Analitičari tvrde da je premlad ali način na koji je vodio Crkvu i godine u kojima dominira napetom političkom situacijom na Bliskom istoku donbijeli su mu poštovanje političkih i vjerskih vođa te regije.

Veliki favorit je i Filipinac Luis Antonio Tagle (67), bivši nadbiskup Manile, dio azijske nacije sa najvećim procentom katolika. Što se tiče Afrikanaca, oni su previše konzervativni, a kada su u pitanju Amerikanci, treba napomenuti da su uglavnom anti-Trump orijentisani i možda bi trenutna politička situacija mogla dati nekoga ko bi iz Vatikana bio kontrateža moći sadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država. Najistaknutiji među njima su washingtonski kardinal Robert McElroy (71), čikaški kardinal Blase Joseph Cupich (75) i komornik Kevin Farrell (77).

Što se ostatka Evrope tiče, među favoritima su Portugalac Sé Tolentino (59), marsejski kardinal Jean-Marc Aveline (66), malteški Mario Grech (67), budimpeštanski nadbiskup Peter Erdó (72) i štokholmski Anders Arborelius (75).

Poznavatelji prilika u Crkvi podsjećaju da i ova situacija dolazio u vrijeme globalne političke neizvjesnosti te da se ne mogu izbjeći paralele sa prošlošću. Papa Ivan XXIII. i Drugi vatikanski sabor bili su uvod u maj 1968. godine. Papa Ivan Pavao II. je bio predvodnik konzervativne revolucije i pada komunizma. A izbor obojice bio je pravo iznenađenje, kao što je veliko iznenađenje bio i izbor pape Franje.