Pregovori ovih stranaka u januaru su propali pa je tako bila otvorena mogućnost da vlast preuzme krajnja desnica koja je i pobijedila na izborima. Ali čini se da je sada stvar dogovorena što isključuje mogućnost da vladu povedu desni ekstremisti.

Čini se kako će Austrija, pet mjeseci nakon izbora, konačno dobiti novu vladu. Demokršćani (ÖVP), socijalisti (SPÖ) i liberali (Neos) objavili su u subotu da finaliziraju pregovore o koaliciji čime bi trebalo biti okončan period neizvjesnosti koji traje od izbora održanih 29. septembra 2024. Pregovori ovih stranaka u januaru su propali pa je tako bila otvorena mogućnost da vlast preuzme krajnja desnica koja je i pobijedila na izborima. Ali čini se da je sada stvar dogovorena što isključuje mogućnost da vladu povedu desni ekstremisti.

Čelnici triju stranaka sastali su se s austrijskim predsjednikom, Alexanderom Van der Bellenom, kako bi ga obavijestili o detaljima pregovora koji su u toku. Konzervativac Christian Stocker, kome je namijenjena uloga novog kancelara, izjavio je kako je “vrlo uvjeren” da će trojka postići dogovor, dok je Andreas Babler, čelnik SPÖ-a, izjavio da je sada potrebno staviti “interese države ispred interesa stranaka” kako bi se ojačala demokratija. Beate Meinl-Reisinger, čelnica liberala, istakla je da “nije sve gotovo”, ali da su na “pravom putu” da uklone prepreke koje su spriječile dogovor u januaru.

Svi su spomenuli i komplikovanu geopolitičku situaciju koja je učinila formiranje izvršne vlasti još hitnijim. Predsjednik je bio direktniji i aludirao je na pukotine u odnosu Evrope i Bijele kuće Donalda Trumpa. “Evropa mora biti svjesna svoje snage”, istakao je Van der Bellen.

Ultradesničarska Slobodarska stranka (FPÖ) pobijedila je na izborima u septembru, ali s osvojenih 28,8 posto glasova nije uspjela dobiti većinu. Njihov vođa, Herbert Kickl, bio je blizu fotelje kancelara, ali nije pronašao partnere za preuzimanje vlasti. Alpska republika, kojoj nikada nije trebalo toliko dugo da formira vlast nakon izbora, bila je svjedokom mjeseci teških razgovora i javnih optužbi između stranaka.

Prvi pokušaj sastavljanja vlade je propao početkom januara nakon višesedmičnih pregovora između konzervativaca – drugi na izborima s 26,3 posto –, socijalista (21,1 posto) i liberala Neosa (9,1 posto). Liberali su se povukli iz pregovora i optužili konzervativce za njihovu nesposobnost da poduzmu reforme koje bi oživjele austrijsku ekonomiju u recesiji. Uslijedio je propali pokušaj uspostavljanja velike koalicije demokršćana i socijalista jer su imali tijesnu većinu od samo jednog mjesta u parlamentu (92 od 183), što je značilo da moraju naći još jednog partnera koji bi garantovao stabilnu vlast.

Sada su se svi opet vratili za pregovarački sto jer mogućnost vanrednih izbora ne privlači nikoga osim FPÖ. Štaviše, tokom neuspjelih pregovora s desničarima u konzervativnoj je stranci bilo sve više glasova protiv saveza kojim je FPÖ namjeravao kontrolisati najvažnija ministarstva, poput finansija i unutrašnjih poslova, a evropsku agendu htjeli su prepustiti u ruke proruskog i euroskeptičnog kancelara.

Javne finansije najveći su problem u pregovorima jer će slijedeća vlada morati uštedjeti između 18 i 24 milijardi eura, prema izračunima Evropske komisije. Budžetski deficit iznosi 3,7% BDP-a, što je iznad granice od 3% koju je postavila EU. Reforme i rezovi s kojima će se vlada morati pozabaviti doveli su do nepopravljivih sukoba u prvim pregovorima buduće tripartitne vlade, ali je drugi pokušaj otvorio put sporazumu s poreznim izmjenama i porezom na banke, između ostalih mjera.

Stoga, ako sve bude išlo kako je planirano, novi bi kancelar trebao postati Christian Stocker, koji je na čelo ÖVP-a došao početkom januara.