U arapskom svijetu poznata kao Kalat el Šakif (Qalaat el Shaqif), ova tvrđava nosi status jednog od najznačajnijih spomenika kulturno-historijske baštine na jugu Libana i ubraja se među najvažnije križarske dvorce u historiji Bliskog istoka. Nalazila se u rukama kršćanskih snaga sve dok je u 12. stoljeću nije osvojio Salahudin, a zbog svoje neprocjenjive vrijednosti ima status „pojačane zaštite“ prema Haškoj konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba

Izraelska zastava odnedavno se vihori na najvišoj tački tvrđave Bofor (Beaufort), glavne osmatračnice nad južnim Libanom. Ovo utvrđenje, podignuto prije devet stoljeća tokom napredovanja križara prema Jerusalimu, predstavlja simbolički, ali i izuzetno važan strateški plijen za izraelsku vojsku, koja u svojoj kopnenoj ofanzivi već napreduje unutar libanske teritorije, prodirući sjeverno od rijeke Litani.

U arapskom svijetu poznata kao Kalat el Šakif (Qalaat el Shaqif), ova tvrđava nosi status jednog od najznačajnijih spomenika kulturno-historijske baštine na jugu Libana i ubraja se među najvažnije križarske dvorce u historiji Bliskog istoka. Nalazila se u rukama kršćanskih snaga sve dok je u 12. stoljeću nije osvojio Salahudin, a zbog svoje neprocjenjive vrijednosti ima status „pojačane zaštite“ prema Haškoj konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.

Izraelska vlada dala je ogroman medijski prostor ovom vojnom uspjehu protiv Hezbolaha. Prema tvrdnjama tamošnjih vojnih izvora, šiitska milicija koristila je ovaj uzvišeni položaj za izvođenje napada na sjeverni Izrael. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama da zauzimanje Bofora označava dramatičnu etapu i drastičan zaokret u politici koja se trenutno provodi na libanskom tlu. Tom prilikom je naglasio da je njegova nova direktiva produbljivanje i proširivanje kontrole nad oblastima koje su donedavno bile pod čvrstim nadzorom Hezbolaha.

Ovo nije prvi put da izraelski vojnici koračaju ruševinama starog križarskog zamka. U jednoj od prvih bitaka tokom invazije na Liban 1982. godine, Izrael je preuzeo kontrolu nad tvrđavom od libanskih snaga koje su u tom trenutku bile duboko uvučene u sopstveni građanski rat i zadržao se na ovom položaju sve do konačnog povlačenja u maju 2000. godine.

U tom periodu, prije nego što je Hezbolah izrastao u jednu od najmoćnijih vojnih formacija na svijetu, Bofor je, prema Netanjahuovim riječima, postao simbol dubokih unutrašnjih podjela u izraelskom društvu. Premijer je u svom obraćanju povukao paralelu s prošlošću, tvrdeći da se ovog puta zemlja vratila na Bofor na potpuno drugačiji način, ujedinjena, odlučna i jača nego ikada prije.

Geografski položaj ove utvrde zaista opravdava njen značaj. Sa njenih zidina pruža se nesmetan pogled na čitavu južnu regiju, što izraelskim snagama olakšava koordinaciju i logistiku trupa koje se trenutno kreću prema Nabatiji (Nabatiyeh). Riječ je o najvećem šiitskom gradu na jugu zemlje i jednom od najvažnijih komandnih centara Hezbolaha. Netanjahu je poručio da su izraelske snage razbile barijeru straha i preuzele inicijativu, operišući istovremeno na više frontova, u Siriji, Gazi i Libanu, sa ciljem uspostavljanja bezbjednosnih zona izvan svojih granica kako bi se zaštitile pogranične zajednice.

Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde da su eliminisale više od 8.000 boraca ove šiitske milicije od oktobra 2023. godine, kada je Hezbolah, uz podršku Irana, ušao u fazu sporadičnih, a potom i otvorenih sukoba s Izraelom. Rat se trenutno nalazi na svom vrhuncu, uprkos formalnom prekidu vatre koji je dogovoren 17. aprila. Od početka ove faze operacija u Libanu je poginulo više od 3.200 ljudi, dok je preko milion stanovnika raseljeno zbog napredovanja izraelske vojske, koja u ovom trenutku kontroliše oko 20 odsto libanske teritorije.

Iako se zemlja suočava s vjerovatno najtežom humanitarnom krizom u svojoj modernoj istoriji, Hezbolah odbija kapitulaciju. Tokom proteklih dana, njihove bespilotne letjelice konstantno aktiviraju sirene za vazdušnu opasnost širom sjevernog Izraela. U gradu Kirjat Šmona (Kiryat Shmona), lociranom svega nekoliko kilometara od granične linije, vođeni projektil ove milicije potpuno je uništio tržni centar koji je, sretnim okolnostima, u momentu udara bio prazan.

Kao direktna posljedica ovih napada, civilne vlasti su donijele odluku da škole u mjestima i gradovima blizu libanske granice ostanu zatvorene. Komanda izraelskog unutrašnjeg fronta dodatno je pooštrila restriktivne mjere i bezbjednosne protokole nakon intenziviranja napada dronovima i raketama tokom vikenda, suspendujući sve obrazovne i društvene aktivnosti u ugroženim sjevernim zonama.

Kao odgovor na akcije Hezbolaha, premijer Benjamin Netanjahu izdao je u ponedjeljak zvaničnu naredbu vojsci da pokrene novi talas masovnih vazdušnih udara na ciljeve u samom glavnom gradu Libana, Bejrutu. U svojoj poruci na društvenim mrežama, Netanjahu je precizirao da su mete locirane u južnom predgrađu Dahija (Dahiye), što je opisao kao direktnu reakciju na višekratna kršenja dogovorenog primirja od strane Hezbolaha i neprestane napade na izraelske gradove i civile. Iz njegovog kabineta je poručeno da se neće tolerisati situacija u kojoj teroristički štabovi u Bejrutu ostaju netaknuti dok građani Izraela žive pod uzbunama.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac (Israel Katz) ponovio je ove prijetnje, naglašavajući da ukoliko nema mira na sjeveru Izraela, neće ga biti ni u Bejrutu. Kac je istakao da je zakon u Dahiji identičan zakonu koji važi za zajednice na sjeveru Izraela, dodajući da zemlja prolazi kroz bezbjednosni period bez presedana. Prema njegovim riječima, cilj operacije je trajno eliminiranje prijetnji po IDF i transformacija teritorije južno od Litana u zonu pod potpunom bezbjednosnom kontrolom Izraela, očišćenu od ilegalnog naoružanja i neprijateljskih boraca.

Poruke Netanjahua i Kaca objavljene su neposredno nakon što je izraelska vojska potvrdila pogibiju još jednog svog vojnika u napadu dronom koji je Hezbolah izveo na grupu vojnika stacioniranih upravo u blizini tvrđave Bofor. Dok se intenzitet sukoba pojačava, u Libanu je od početka marta stradalo preko 3.300 ljudi, uprkos paralelnim diplomatskim naporima i pregovorima koje libanska vlada pokušava voditi u nadi da će se postići održiv mirovni sporazum.

S druge strane, libanski predsjednik Joseph Aoun oštro je osudio izraelske akcije, navodeći da se zemlja suočava sa žestokom i neselektivnom agresijom. Obećao je da će državne institucije učiniti sve kako bi se okončale patnje libanskog naroda, posebno na jugu zemlje, te da će fokus ostati na obnovi države, reformama i pravdi.

Sadašnje velike borbe eskalirale su nakon drugog marta, kada je Hezbolah lansirao seriju projektila prema Izraelu, što je deklarirano kao odgovor na ubistvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, u ofanzivi koju su krajem februara pokrenule snage Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.

Unutar same izraelske vlade, radikalno krilo koristi ovu eskalaciju za promovisanje ekstremnih rješenja. Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir javno je zatražio radikalne mjere protiv Bejruta, pozivajući na potpuno uništenje i ravnanje sa zemljom gusto naseljenih četvrti u Dahiji, gdje živi većinsko šiitsko stanovništvo. Iako su Sjedinjene Američke Države ranije zvanično apelovale na Tel Aviv da obustavi udare na urbanu zonu Bejruta kao gest dobre volje tokom pregovora o tregi, napadi na ovo uporište Hezbolaha su nastavljeni.

Premijer Netanjahu ostaje čvrsto pri stavu da će misija biti dovedena do kraja, bez obzira na vrijeme koje je za to potrebno. Dok izraelska vojska konsoliduje svoje pozicije oko istorijskih bedema Bofora, u Libanu raste opravdan strah da se operacije u narednoj fazi neće ograničiti samo na južni dio zemlje, već da bi mogle prerasti u sukob s nesagledivim posljedicama za čitavu regiju.