Upravni odbor PIC-a redovito se sastaje svakih šest mjeseci kako bi analizirao stanje u BiH odnosno poštivanje Daytonskog sporazuma i dao smjernice za djelovanje visokog predstavnika, no ovosedmično zasjedanje već je dobilo epitet jednog od najznačajnijih otkako je uz posredovanje američke administracije Billa Clintona okončan troipolgodišnji rat vođen od 1992. do 1995. godine

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) zasjedat će u Sarajevu u srijedu i četvrtak kako bi pokušao imenovati novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji i definirati njegov mandat i ovlasti nakon što je njemački političar Christian Schmidt u maju podnio ostavku na tu dužnost.

To tijelo čine najutjecajnije zapadne države te Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije (OIC) a formalna članica je i Rusija iako se ta zemlja sama isključila iz njegova rada još 2021. godine zalažući se za potpuno zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).

Upravni odbor PIC-a redovito se sastaje svakih šest mjeseci kako bi analizirao stanje u BiH odnosno poštivanje Daytonskog sporazuma i dao smjernice za djelovanje visokog predstavnika, no ovosedmično zasjedanje već je dobilo epitet jednog od najznačajnijih otkako je uz posredovanje američke administracije Billa Clintona okončan troipolgodišnji rat vođen od 1992. do 1995. godine.

Sadašnja administracija Donalda Trumpa protivi se intervencionizmu u BiH i upotrebi velikih ovlasti koje su dane visokim predstavnicima na zasjedanju PIC-a u Bonnu 1997. godine i uključuju mogućnost smjene izabranih zvaničnika te nametanja zakona.

Za tim je ovlastima tokom mandata koji je trajao nešto manje od pet godina posezao i trenutačni visoki predstavnik Christian Schmidt a izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo dovele su do smjene Milorada Dodika s dužnosti predsjednika Republike Srpske nakon što je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu upravo zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

SAD sada želi da novi visoki predstavnik ujedno bude i posljednji a da svoju ulogu svede na posrednika koji bi domaćim političarima pomagao u rješavanju otvorenih pitanja.

Kao svog favorita za čelnog čovjeka OHR-a istaknuli su karijernog talijanskog diplomata Antonia Zanardi Landija no prema toj nominaciji rezervirane su utjecajne evropske države, prije svega Francuska i Njemačka čiji su ministri zaduženi za evropska pitanja Benjamn Haddad i Gunther Krichbaum zbog sjednice Upravnog odbora PIC-a u utorak stigli u Sarajevo.

Pariz i Berlin žele za visokog predstavnika osobu koja će pratiti prije svega evropsku politiku i zalažu se da novi visoki predstavnik zadrži mogućnost intervencije a podršku jakom mandatu OHR-a dao je i London o čemu je britanski ministar zadužen za Evropu Stephen Doughty u ponedjeljak u telefonskom razgovoru izvjestio ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

Tri važne evropske države, prema dostupnim informacijama, kao kandidata za visokog predstavnika protežiraju posebnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan Renea Troccaza.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa koji je u ponedjeljak boravio u Sarajevu tom je prilikom kazao kako je za Bruxelles važno da novi visoki predstavnik bude izabran na način koji će odražavati evropske interese i politiku. 

Političke stranke iz BiH aktivno su se uključile u komentiranje izbora novog visokog predstavnika pri čemu HDZ BiH podržava američki pristup te sugerira potrebu fizičkog izmještanja OHR-a iz Sarajeva. Stranke sa srpskim predznakom bi pak želje potpuno i trenutačno ukidanje OHR-a dok se one koje okupljaju pretežito Bošnjake zalažu za očuvanje mandata i dosadašnje uloge visokih predstavnika.

Bošnjačke nevladine udruge pozvale su na okupljanje pred sjedištem OHR-a u Sarajevu u utorak navečer kako bi javno istaknuli takve zahtjeve a Islamska zajednica u BiH tome se pridružila izjavom u kojoj je navela kako je “od presudnog je značaja da se izbor novog visokog predstavnika izvrši na isti način i s jednakim ovlastima kao i do sada”. 

IZVOR: HINA