Saborski zastupnik Armin Hodžić razgovarao je s ministrom vanjskih poslova Crne Gore i predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem o statusu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, o položaju Bošnjaka u Crnoj Gori koji imaju pet ministarskih pozicija i jednu potpredsjedničku funkciju u Vladi te o administrativnim poteškoćama u izjašnjavanju Bošnjaka u popisu birača, s kojima se Bošnjaci u objema državama suočavaju na sličan način.
Saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić nastavlja intenzivan diplomatski tempo na petom izdanju Diplomatskog foruma u Antaliji, najvećeg diplomatskog skupa u ovom dijelu svijeta, na kojem ove godine sudjeluju državnici, ministri i diplomati iz gotovo stotinu zemalja, među njima i Recep Tayyip Erdoğan, Sergej Lavrov, Shehbaz Sharif, Ahmed al-Sharaa i Ilham Aliyev.
ŠTO JE OBILJEŽILO PRVI DAN
Jučerašnji, prvi dan sudjelovanja na Forumu, obilježila su dva ključna susreta.
Hodžić se sastao s ambasadorom Mehmetom Kemalom Bozayem, zamjenikom ministra vanjskih poslova Republike Turske i predsjednikom za EU pitanja, čime je nastavljen kontinuitet ranije uspostavljene suradnje. U razgovoru su otvorene teme regionalne stabilnosti, posljedica blokade Hormuškog tjesnaca za Europu te ideja o stvaranju regionalnog ekonomskog „ekosustava” na Balkanu, s posebnim fokusom na poljoprivredu.
Armin Hodžić susreo se i s palestinskom ministricom vanjskih poslova Varsen Aghabekian te iskazao solidarnost i podršku palestinskom narodu, kao i podršku nezavisnosti palestinske države. Istog dana susreo se i s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, a razgovaralo se o bosanskohercegovačkoj dijaspori kao ključnom faktoru u komunikaciji s međunarodnim partnerima.
VIŠE O TEMI: Hodžić i Bozay o Balkanu kao ekosustavu: Manjine su most Istoka i Zapada
Diplomatski forum u Antaliji godinama se profilira kao jedno od najvažnijih diplomatskih čvorišta Euroazije, prostor u kojem se kroz desetine bilateralnih susreta u samo nekoliko dana otvaraju teme koje u klasičnim diplomatskim kanalima često traže mjesece. Upravo zato je prisustvo zastupnika koji predstavlja pet nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i glas koji povezuje više nacija, kultura i zajednica, u ovakvom formatu osobito vrijedno.
SUSRET S MINISTROM VANJSKIH POSLOVA CRNE GORE ERVINOM IBRAHIMOVIĆEM
Središnji događaj drugog dana Foruma bio je susret zastupnika Hodžića s Ervinom Ibrahimovićem, potpredsjednikom Vlade, ministrom vanjskih poslova Crne Gore i predsjednikom Bošnjačke stranke.
U uvodnom dijelu razgovora Hodžić je ministra Ibrahimovića detaljno upoznao s položajem i statusom nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na one koje zastupa u okviru XII. izborne jedinice. Istaknuto je da zastupnik Hodžić predstavlja pet nacionalnih manjina – albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku, koje zajedno broje više od stotinu hiljada građana Republike Hrvatske.
Kao jedan od ključnih izazova u političkom i društvenom organiziranju tih zajednica posebno je naglašena njihova geografska raspršenost, ljudi koje zastupa žive u svim dijelovima Hrvatske, od urbanih središta do malih sredina, što organiziranje zajedničkog djelovanja čini znatno zahtjevnijim nego kod teritorijalno kompaktnih manjina.
U razgovoru je poseban naglasak stavljen na suradnju s crnogorskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj, uključujući nedavne parlamentarne posjete i terenske obilaske udruga koje zastupnik redovito provodi u sklopu svog mandata.
BOŠNJACI U CRNOJ GORI
S druge strane stola, ministar Ibrahimović predstavio je položaj Bošnjaka u Crnoj Gori. Bošnjaci, prema podacima koje je iznio ministar, čine oko 16 posto stanovništva Crne Gore i imaju značajnu političku zastupljenost – pet ministarskih pozicija i jednu potpredsjedničku funkciju u Vladi, pri čemu sam ministar Ibrahimović obnaša jednu od tih ključnih funkcija kao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova.
Posebno važan dio razgovora odnosio se na administrativne poteškoće pri izjašnjavanju Bošnjaka u popisu birača, uključujući problem prelaska iz kategorije „Musliman” u kategoriju „Bošnjak”, izazov koji na vrlo sličan način prate i Bošnjake u Hrvatskoj i u Crnoj Gori.
Upravo u toj točki razgovora jasno se pokazala povezanost koju Bošnjaci u dvije susjedne države dijele, iste birokratske prepreke, iste identitetske teme i ista potreba da se pravno i popisno omogući slobodno izjašnjavanje.
DIJALOG MATICE I DIJASPORE
Sugovornici su razgovarali i o jačanju dijaloga između Bošnjaka u matičnoj zemlji, državama regije i dijaspori, temi koja se, gotovo istovremeno, pojavljuje i u izjavi ministra Konakovića danoj na istom Forumu, što dodatno ocrtava kako se tri glavna glasa bošnjačke politike u regiji, iz Sarajeva, Podgorice i Zagreba, u Antaliji susreću oko vrlo bliskih strateških prioriteta.
Na kraju susreta otvorene su i mogućnosti za dodatno unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Crne Gore. Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora s Europskom unijom, s ambicijom punopravnog članstva do 2028., dok između dviju susjednih država postoje i pojedina otvorena pitanja. U takvom kontekstu sugovornici su prepoznali potencijalnu ulogu zastupnika Hodžića kao poveznice u procesima koji zahtijevaju dodatne kanale komunikacije i gradnju povjerenja između Zagreba i Podgorice, ulogu koja prirodno proizlazi iz njegova mandata, u kojem se istovremeno nalaze i crnogorska i bošnjačka manjina u Hrvatskoj.
