Sporazum je potpisan u okviru Inicijative triju mora, gdje su glavne teme bile energetska sigurnost, infrastruktura i jačanje povezanosti u Evropi.
U Dubrovniku je danas potpisan Sporazum o izgradnji projekta Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Dokument su potpisali Borjana Krišto i Andrej Plenković, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.
Prema dostupnim informacijama, konačna verzija sporazuma razlikuje se od početne, jer je iz nje izostavljena američka kompanija AAFS. Umjesto toga, sada se navode samo nosioci projekta, što je rezultat usklađivanja sa pravilima Evropske unije.
Jedna od ključnih novina jeste i obaveza BiH da unaprijed rezerviše kapacitete za transport ukapljenog plina putem LNG terminala na Krku, dok će Hrvatska prije početka realizacije izraditi studiju ekonomske opravdanosti projekta.
Sporazum je potpisan u okviru Inicijative triju mora, gdje su glavne teme bile energetska sigurnost, infrastruktura i jačanje povezanosti u Evropi.
Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire. Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju ovog gasovoda ubrzane do maksimuma, pred samom realizacijom na terenu stoji jedan od najvećih političko-pravnih izazova u BiH – pitanje državne imovine.
Trasa kojom bi gasovod trebao prolaziti obuhvata i državnu imovinu na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog dogovora o ovom pitanju.
Domaćim političarima je ova tema već godinama nerješiva enigma, a postizanje konačnog rješenja o državnoj imovini nije samo preduslov za infrastrukturne projekte poput ovog, već i jedno od ključnih pitanja za funkcionalnost same države.
Ukoliko se pravne i političke prepreke uspješno savladaju, izgradnja “Južne interkonekcije” bi, prema planu, trebala biti završena do 2028. godine.
Ovaj projekat povlači za sobom i velike promjene u energetskom sektoru naše zemlje. Predviđeno je da se u roku od sedam godina nakon završetka izgradnje gasovoda izgrade i tri velike gasne elektrane, koje će biti smještene u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
