Predstava se temelji na stvarnom događaju iz 2018. godine, kada je šest turskih nastavnika, zaposlenika turske škole na Kosovu, deportovano u Tursku pod sumnjom da su povezani s pokretom Fethullaha Gülena, kojeg turske vlasti označavaju kao organizatora neuspjelog državnog udara. Kadriu je pojasnila da su tim nastavnicima preko noći oduzete boravišne dozvole, a u njihovoj deportaciji učestvovala su relevantna ministarstva kosovske vlade.
U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras bi trebala biti postavljena kontroverzna predstava “Šestorica protiv Turske”. Predstava, dio Programa Regionalni teatar, izazvala je buru, ne samo zbog svoje umjetničke (navodne) vrijednosti, već i zbog diplomatske kontroverze koju je pokrenula.
Naime, Ambasada Republike Turske u Bosni I Hercegovini uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, izražavajući zabrinutost zbog izvođenja predstave, tvrdeći da sadrži “propagandu u korist FETO terorističke organizacije protiv Turske i njenog šefa države”.
Producentica predstave, Aurela Kadriu, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu da “Šestorica protiv Turske” govori o autoritarnim i opresivnim režimima, temi koja je sve prisutnija u današnjem svijetu.
“U ovoj predstavi istražujemo kako male zemlje i krhke demokratije, poput naše, postaju meta autoritarnih režima. Mi smo glas za one koji nemaju glasa, bez obzira na to odakle dolaze”, rekla je Kadriu.
Predstava se temelji na stvarnom događaju iz 2018. godine, kada je šest turskih nastavnika, zaposlenika turske škole na Kosovu, deportovano u Tursku pod sumnjom da su povezani s pokretom Fethullaha Gülena, kojeg turske vlasti označavaju kao organizatora neuspjelog državnog udara. Kadriu je pojasnila da su tim nastavnicima preko noći oduzete boravišne dozvole, a u njihovoj deportaciji učestvovala su relevantna ministarstva kosovske vlade.
Autor predstave, Jeton Neziraj, naglasio je da je riječ o djelimično dokumentarnoj predstavi, temeljenoj na istraživačkom radu.
“Istraživali smo događaj, svjedočenja sudionika, političkih lidera s Kosova i Turske”, rekao je Neziraj, pozivajući publiku da predstavu pogleda bez unaprijed stvorenih stavova. Prema njegovim riječima, izvođenje ove predstave u Sarajevu potvrđuje status grada kao slobodnog prostora za umjetničko izražavanje.
Predstava je već izvedena na Kosovu, u Tirani, a planiraju i regionalnu turneju.
Međutim, proces nastanka i izvođenja predstave nije prošao bez poteškoća. Neziraj je otkrio da su prijetnje započele još tokom prvih proba, kako na Kosovu, tako i u turskim medijima. Na premijeri je čak bila prisutna policija iz sigurnosnih razloga. Ipak, pritisci nisu bili usmjereni direktno na umjetnike, već na kosovske institucije, poput ministarstava kulture i vanjskih poslova, koje su, prema Neziraju, pružile podršku projektu.
Jedan od glumaca, Adrian Morina, naglasio je univerzalnu važnost predstave: “Ova predstava bavi se ljudskim životima, govori o istinitim ljudima i njihovim sudbinama. Pozorište radimo za ljude.”
Predstava je koprodukcija Qendra Multimedia s Kosova, Gerçek Tiyatrosu iz Turske i My Balkans iz SAD-a i Srbije, izvodi je se na albanskom, engleskom i turskom jeziku, a britanski dramatičar Mark Ravenhill opisao ju je kao “epski pogled na političku borbu s dozom satire i apsurda”.
Diplomatska nota turske ambasade izazvala je mnoštvo reakcija. U noti se navodi da fotografije na službenoj stranici Narodnog pozorišta Sarajevo, koje prikazuju maske s likovima turskog predsjednika i Fethullaha Gülena, ukazuju na povezanost predstave s FETO-om. Ambasada je izrazila “najoštrije protivljenje” izvođenju, smatrajući da takva propaganda ugrožava dobre odnose između Turske i Bosne i Hercegovine.
Reakcije na notu bile su podijeljene. S jedne strane, dobili su podršku intelektualaca i umjetnika.
Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, Dino Mustafić, odlučno je odgovorio na protestnu notu, ističući da pozorište ne poznaje ideološku cenzuru. “Umjetnost u slobodnim i demokratskim društvima ne poznaje tematska ograničenja za slobodu misli i izražavanja. Za takve vrijednosti borili smo se u svakom vremenu, i to ne može biti ukinuto političkim pritiscima”, poručio je Mustafić. Njegov stav odražava opredjeljenje pozorišta da ostane prostor kritičkog promišljanja, bez obzira na vanjske pritiske.
S druge strane udruženja žrtava rata, poput Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa” i Udruženja “Žena Podrinja”, izrazile zabrinutost zbog izvođenja predstave u nacionalnoj kulturnoj instituciji.
Ova udruženja istakla su doprinos Turske Bosni i Hercegovini, uključujući podršku Rezoluciji UN-a o Srebrenici i radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U svojoj izjavi, uporedili su izvođenje predstave s hipotetskom situacijom u kojoj bi Turska organizirala predstavu pod nazivom “Šestorica protiv BiH”, s imenima poput Miloševića ili Karadžića, čime su indirektno zatražila uklanjanje predstave s repertoara.
