Prijedlog za isplatu duga potekao je od ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, a sjednicu je sazvala predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto. Ideja je bila da se dug RS-a pokrije preraspodjelom sredstava Centralne banke BiH, što bi u praksi značilo korištenje novca Federacije BiH.
Na današnjoj vanrednoj sjednici Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić iskoristio je pravo veta kako bi zaustavio prijedlog da se dug entiteta Republika Srpska prema slovenačkoj kompaniji Viaduct, u iznosu većem od 110 miliona maraka, isplati iz državnog budžeta. Odluka je izazvala značajnu pažnju javnosti, s obzirom na složenost situacije i finansijske posljedice koje prijete stabilnosti zemlje.
Prijedlog za isplatu duga potekao je od ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, a sjednicu je sazvala predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto. Ideja je bila da se dug RS-a pokrije preraspodjelom sredstava Centralne banke BiH, što bi u praksi značilo korištenje novca Federacije BiH.
Nikšić je ovaj prijedlog odbio, ističući da Federacija neće snositi troškove dugova entiteta koji, prema njegovom mišljenju, ugrožava ustavni poredak države. Protiv prijedloga bio je i federalni ministar finansija, Toni Kraljević, čime je dodatno ojačana pozicija Federacije.
Spor između Republike Srpske i Viaducta vuče korijene iz 2004. godine, kada je Vlada RS dodijelila koncesiju slovenačkoj kompaniji za izgradnju dviju hidroelektrana na Vrbasu. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je ista vlada dodijelila drugu koncesiju Elektroprivredi RS, čime je onemogućila realizaciju Viaductova projekta.
Na osnovu međunarodne arbitraže u Washingtonu, RS je proglašen odgovornim, a BiH je, kao pravni subjekt u međunarodnom pravu, obavezana isplatiti odštetu. Dosuđeni iznos iz 2022. godine iznosio je 38,9 miliona eura, no kamate su taj dug povećale na više od 110 miliona maraka, uz dnevni rast od oko 18.000 KM.
Situacija je dodatno zakomplikovana blokadom sredstava Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), koju je Eurocontrol izvršio po nalogu belgijskog suda. BHANSA, čiji prihodi od rutnih naknada čine 90 posto budžeta, suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom.
Blokada računa onemogućava normalno poslovanje, a agencija je bila prisiljena smanjiti plaće zaposlenima kako bi ublažila posljedice. Ove mjere donesene su uz konsultacije sa sindikatima, ali dugoročno rješenje još uvijek nije na vidiku.
Nikšić je podsjetio da je RS još 2017. godine potpisao sporazum kojim se obavezao samostalno snositi troškove arbitraža, što je potvrdila i tadašnja premijerka Željka Cvijanović. On smatra da rješenje mora poticati od entiteta koji je stvorio dug, a ne od Federacije ili državnog budžeta. Pravni zastupnik Viaducta, Predrag Baroš, istakao je da kompanija ima pravo naplatiti potraživanja iz državne imovine, uključujući objekte Centralne banke BiH ili sredstva u inozemstvu. Postupak protiv BHANSA-e vodi belgijska pravna kancelarija, što dodatno povećava pritisak na BiH.
Istovremeno, pojavljuju se i drugi kontroverzni finansijski procesi, poput spornog tendera za kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Komisija za borbu protiv korupcije zatražila je od Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da se ovaj tender poništi, upozoravajući na nepravilnosti i povećanje troškova s 37,9 na 103,4 miliona maraka, što izaziva sumnje u koruptivne motive.
