Mnoge od ovih knjiga nastajale su desetljećima, a troje autora debituje na engleskom jeziku upravo u ovom izboru. Žiri je odabrao šest finalista sa dugog popisa od 13 naslova, koji su izdvojeni iz rekordne 154 knjige prijavljene od strane izdavača – najviše otkako je nagrada uspostavljena u sadašnjem obliku 2016. godine.
Uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2025. objavljen je, a popis donosi naslove koji obećavaju probuditi želju za preispitivanjem svijeta oko nas. Ova prestižna nagrada slavi najbolja djela dugometražne fikcije ili zbirke kratkih priča objavljene u Velikoj Britaniji, ističući vrhunske književne radove iz cijelog svijeta.
Ovogodišnji popis uključuje naslove koji bi mogli postati prvi pobjednici iz Danske, Italije ili Japana, a svi su nezavisno objavljeni – što je novost za nagradu. Knjige su prevedene s pet izvornih jezika, uključujući kannada – maternji jezik oko 40 miliona ljudi u Indiji– koji se prvi put pojavljuje na popisu.
Mnoge od ovih knjiga nastajale su desetljećima, a troje autora debituje na engleskom jeziku upravo u ovom izboru. Žiri je odabrao šest finalista sa dugog popisa od 13 naslova, koji su izdvojeni iz rekordne 154 knjige prijavljene od strane izdavača – najviše otkako je nagrada uspostavljena u sadašnjem obliku 2016. godine.
Pobjednička knjiga bit će proglašena na ceremoniji 20. maja 2025. u Tate Modernu u Londonu, povodom 25. godišnjice galerije, uz prenos uživo na društvenim mrežama Bookerove nagrade. Pobjednik će dobiti 50.000 funti, podijeljenih između autora i prevoditelja.
Užim izborom dominiraju djela poput “O izračunu obujma I” Solvej Balle, prvog dijela danske septologije o ženi zarobljenoj u vremenskoj petlji, koju su sudije opisale kao “meditaciju” s “napetom i štedljivom” prozom.
“Mali čamac” Vincenta Delecroixa, preveden s francuskog, bavi se migrantskim prelascima i tragičnim gubicima, izazivajući “duboku nelagodu” bez moraliziranja.
Japanska autorica Hiromi Kawakami u “Pod okom velike ptice” istražuje postapokaliptičnu budućnost nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi, a sudije hvale njezinu “vizionarsku čudnost”.
“Perfekcija” Vincenza Latronica, prevedena s talijanskog, prati milenijski par digitalnih nomada u Berlinu, otkrivajući prazninu modernog života.
“Svjetiljka srca” Banu Mushtaq, prva knjiga na kannada jeziku u izboru, donosi 12 priča o muslimanskim ženama u južnoj Indiji, suočenim s okrutnošću društva i religije.
Konačno, “Šešir od leopardove kože” Anne Serre, inspiriran gubitkom sestre, slavi kratkotrajni život kroz intimnu priču o prijateljstvu.
“Ovih šest djela probudilo je u nama želju da preispitujemo svijet: kako nas vide ili mi vidimo? Kako se međusobno prevodimo? Što znači biti čovjek danas?”, kazao je predsjednik žirija Max Porter. Dodao je da ova fikcija u prevodu nudi ” iznenađujuća razmišljanja o čovječanstvu”, od mračnih do odgovora punih nade. “Zajedno grade čudesnu leću kroz koju promatramo ljudsko iskustvo – i uznemirujuće i bolno lijepo”, zaključio je Porter. Ove knjige, specifične, ali univerzalne, pozivaju na dublje razumijevanje svijeta u kojem živimo. (IZVOR: The Independent)
