U sadržaju poruka poslanih zagrebačkim školama istražitelji su otkrili perfidnu namjeru skretanja pažnje na lažne motive. Autori su koristili uzvik “Allahu ekber”, nastojeći sugerirati da iza prijetnji stoji islamistička organizacija. Ovakva manipulacija vjerskim terminima predstavlja opasan društveni konstrukt u kojem se jedan od najsvetijih izraza u islamu, koji u izvornom značenju slavi Božiju veličinu, ponovo nasilno izvlači iz konteksta i koristi isključivo kao alat za stigmatizaciju

Hapšenje grupe mladića, među kojima su najmanje dvojica maloljetnici, zbog sumnje u slanje serije prijetećih mailova o postavljenim bombama širom Hrvatske, otvorilo je duboka pitanja o sigurnosti digitalnih prostora i metodama radikalizacije mladih.

Ono što je na početku tretirano kao krivično djelo lažne uzbune, policijskim istraživanjem u Zagrebu i Splitu preraslo je u teške optužbe za terorizam. Istražitelji su, naime, zaključili da stotine poslanih poruka na adrese škola, bolnica, medija i trgovački centara nisu bile tek nepromišljena dječja igra, već ciljano i ozbiljno zastrašivanje stanovništva za koje je zakonom predviđena kazna zatvora do osam godina.

Posebno zabrinjavajući aspekt ovog slučaja je način na koji su se osumnjičenici povezali. Iako se fizički nisu poznavali, njihova komunikacija odvijala se unutar zatvorenih gamerskih chatova pod pseudonimima. Upravo su te platforme, često van nadzora roditelja i institucija, poslužile kao poligon za kreiranje “izazova” koji su rezultirali slanjem više od 220 prijetećih poruka. Sigurnosne službe sada ispituju jesu li maloljetnici bili tek pijuni u rukama trećih strana koje su ih, koristeći specifične metode indoktrinacije, upotrijebile za širenje panike u državi i regiji, s obzirom na to da su slične ideje plasirane i među mladima u susjednim zemljama.

U sadržaju poruka poslanih zagrebačkim školama istražitelji su otkrili perfidnu namjeru skretanja pažnje na lažne motive. Autori su koristili uzvik “Allahu ekber”, nastojeći sugerirati da iza prijetnji stoji islamistička organizacija. Ovakva manipulacija vjerskim terminima predstavlja opasan društveni konstrukt u kojem se jedan od najsvetijih izraza u islamu, koji u izvornom značenju slavi Božiju veličinu, ponovo nasilno izvlači iz konteksta i koristi isključivo kao alat za stigmatizaciju. Automatizam kojim se arapski jezik i islamske fraze povezuju s terorizmom ne samo da je faktografski pogrešan, već služi kao paravan za stvarne počinioce, dok istovremeno produbljuje predrasude i kriminalizuje cijelu jednu vjersku zajednicu u javnom prostoru.

I dok su poruke u Zagrebu pokušale imitirati vjerski radikalizam, one poslane u Splitu koristile su ekavicu, što ukazuje na to da su počinioci svjesno birali različite identitete kako bi izazvali što širi spektar međunacionalne i međuvjerske netrpeljivosti. Bez obzira na to hoće li nadležna državna odvjetništva prihvatiti kvalifikaciju terorizma, ovaj slučaj ostaje opomena o krhkosti sigurnosti u digitalnom dobu, gdje se granica između virtualnog izazova i teškog krivičnog djela briše pod utjecajem nevidljivih aktera.

Prema odredbama Krivičnog zakona Republike Hrvatske, kvalifikacija ovih radnji kao terorizma dramatično mijenja pravnu sudbinu osumnjičenih, jer se više ne radi o običnom remećenju javnog reda, već o napadu na temeljne vrijednosti države. Za krivično djelo terorizma, odnosno ozbiljno zastrašivanje stanovništva, propisana je kazna od jedne do osam godina zatvora, no u slučaju maloljetnika sudovi se vode specifičnim principima koji prioritet daju vaspitnim mjerama. Iako zakon predviđa stroge sankcije, prema mlađim punoljetnicima i maloljetnicima se može primijeniti maloljetnički zatvor, ali samo za najteža djela i u trajanju koje rijetko doseže zakonski maksimum predviđen za odrasle.

Konačna odluka zavisit će od toga hoće li tužilaštvo uspjeti dokazati postojanje terorističke namjere ili će se cijeli slučaj ipak vratiti u okvire krivičnog djela lažne uzbune, što bi značajno ublažilo potencijalne sudske konsekvence.

IZVOR: Bosna.hr, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija