Dok se u desnim političkim krugovima SAD-a formira novi talas kršćanskog fundamentalizma, oživljavaju ideje kontroverznog pravnika Carla Schmitta. Kroz analizu stavova tehnološkog milijardera Petera Thiela, stručnjaci upozoravaju na opasnu instrumentalizaciju religijskih koncepata koji direktno ugrožavaju temeljna građanska prava i ravnopravnost žena
U desnim političkim krugovima u SAD-u ubrzano se formira novi kršćanski fundamentalizam. Na primjeru tehnološkog milijardera Petera Thiela i njegovih stavova, stručnjaci su nedavno analizirali društvene posljedice ovog fenomena, koje prvenstveno pod pritisak stavljaju temeljna prava žena.
Stručnjak za ustavno pravo Carl Schmitt spada u one intelektualce čije se ideje i danas preispituje, uprkos njegovom angažmanu u nacionalsocijalizmu. Upravo se njime devedesetih godina bavio katolički teolog Wolfgang Palaver s Univerziteta u Innsbrucku, proučavajući Schmittovo tumačenje novozavjetnih pojmova „Antikrista“ i sile koja ga zadržava, „Katechona“.
Prijatelji su ga tada odvraćali: „Zašto bacaš život na opskurne teme koje su dijelom nacistička ideologija?“. Danas se, međutim, te ideje vraćaju na velika vrata, a jedan od njihovih najglasnijih zagovornika je Peter Thiel, milijarder skeptičan prema demokratiji.
Palaver je o tome govorio nedavno na panel diskusiji u bečkom Forumu Bruno Kreisky, objašnjavajući Thielovu ulogu „tumača“ američke desnice. Thiel već godinama putuje svijetom držeći zatvorena predavanja o „Antikristu“, „Katechonunu“ i „Armagedonu“. U augustu 2025. godine, Palaver ga je čak pozvao na tajno predavanje na Univerzitetu u Innsbrucku, što je izazvalo oštre kritike akademske zajednice.
Iako Palaver kritički posmatra Thielove stavove, ističe da se neki njegovi koncepti moraju shvatiti ozbiljno. Thiela od klasičnog desnog ekstremizma razlikuje odbacivanje žrtvovanja pojedinca za kolektiv (poput crkve ili države), u čemu slijedi filozofiju Ayn Rand. Čak se i njegovo investiranje u tehnologije za produženje života može tumačiti kao odbacivanje religioznosti koja glorifikuje smrt, mada ostaje pitanje hoće li te tehnologije biti dostupne svima ili samo odabranoj eliti.
Problematičnim se smatra Thielovo tumačenje „Antikrista“ i „Katechona“. Schmitt je u mirnom i jedinstvenom svjetskom poretku vidio veliku opasnost (Antikrista), dok je u podjeli svijeta na velike interesne sfere vidio „Katechona“, silu koja sprečava to pogubno jedinstvo. Thiel, prateći tu logiku, navodno u Greti Thunberg vidi modernog „Antikrista“, dok Donalda Trumpa postavlja u ulogu „Katechona“ koji zaustavlja takav svjetski poredak.
Dok Palaver analizira biblijske nijanse, Linda Kreuzer s Univerziteta u Beču upozorava da Thiela ne treba „nobliti“ u intelektualnog predvodnika. Za nju je on prvenstveno investitor čiji su govori kontradiktorni i rascjepkani, ali simptomatični za današnju američku desnicu u kojoj se spajaju najrazličitije struje bez jedinstvene ideologije.
Instrumentalizacija religije u politici nije nova, ali Kreuzer ističe da se promijenila slika o čovjeku i svijest o osnovnim pravima. Desni ekstremisti postali su toliko glasni da je danas ponovo postalo moguće javno tražiti oduzimanje prava glasa ženama. Thiel je, naime, predložio uvođenje „porodičnog prava glasa“: budući da žene statistički manje podržavaju njegove političke zahtjeve, predlaže da „glava porodice“ ponovo glasa u njihovo ime.
Ovi pomaci vidljivi su i kroz fenomen „Tradwives“ na društvenim mrežama. Riječ je o influenserkama koje propagiraju antifeministički povratak navodno tradicionalnim ulogama domaćice. Paradoksalno, taj život „bez zaposlenja“ prati ekstremna monetizacija privatnog života kao online sadržaja. To je samo jedna od mnogih kontradikcija unutar američkog desnog miljea koje je razotkrila diskusija u Forumu Bruno Kreisky.
IZVOR: Der Standard
