Bugarska danas, 19. aprila, izlazi na parlamentarne izbore, osmi put u posljednjih pet godina. Radev slovi za apsolutnog favorita, a mnogi se nadaju da će upravo on staviti tačku na dugogodišnju političku nestabilnost

Stojeći mirno poput vojnika u stroju iza bivšeg generala ratnog vazduhoplovstva, partijski drugovi u zelenim odijelima s brojem 21 na grudima upijaju svaku njegovu riječ. Broj simbolizuje pokret „Progresivna Bugarska“, a njegov lider, Rumen Radev, tokom govora djeluje kruto, ali nepokolebljivo. Njegovi predizborni skupovi odišu šarmom centralnog komiteta iz komunističkog doba, no to je namjeran potez, u Bugarskoj takva estetika kod mnogih budi nostalgična sjećanja na socijalistička vremena.

Bugarska danas, 19. aprila, izlazi na parlamentarne izbore, osmi put u posljednjih pet godina. Radev slovi za apsolutnog favorita, a mnogi se nadaju da će upravo on staviti tačku na dugogodišnju političku nestabilnost.

Radev žestoko napada nedavno uvođenje eura. Dok su drugi političari tvrdili da to neće izazvati inflaciju, on ukazuje na poskupljenja: „Oni koji su zbrzali uvođenje eura učinili su to bez finansijskih amortizera i bez kontrole“, poručuje on, ističući da inflacija „izjeda ušteđevinu mještana po selima“ koji više ne mogu plaćati račune za hranu.

Njegova strategija počiva na snažnom euroscepticizmu. Čak je tražio i referendum o euru, iako je proces na kraju prošao glatko. Kada se u decembru bugarska vlada raspala, sedmi put u pet godina, Radev je, kao aktuelni predsjednik kojem je ostala još godina mandata, prepoznao svoju priliku. Podnio je ostavku i sada izlazi na nedjeljne izbore s novom listom.

Iako njegova stranka zvanično još nije ni registrovana, Radev vješto koristi popularnost stečenu na funkciji šefa države. Kao najomiljeniji političar u zemlji, izvjesno je da će pobijediti i postati novi premijer. Time će ova članica EU prvi put dobiti otvorenog proruski orijentisanog skeptika na čelu vlade.

Sumnje u njegove veze s Moskvom nisu nove. Još 2016. godine, prije njegovog prvog izbora za predsjednika, Bugarsku je posjetio Leonid Rešetnjikov, tadašnji direktor Ruskog instituta za strateške studije (RISS). Prema pisanju Wall Street Journala, on je Socijalističkoj partiji predao tajni dokument s uputama za pobjedu, uključujući širenje lažnih vijesti i preuveličavanje rezultata anketa. Cilj je bio jasan: program usklađen s interesima Kremlja, ukidanje sankcija Rusiji i kritika NATO-a. Radev je tada pobijedio sa 59 posto glasova, promovišući se video-snimcima na kojima kao general izvodi akrobacije u ruskom MIG-u.

U rijetko kojoj drugoj državi EU postoji toliko ljudi koji Rusiju vide kao oslobodioca i zaštitnicu. Radev je tokom svog mandata često ponavljao narative Kremlja, tvrdeći da je Krim de facto ruski i pozivajući na „mir“ u Ukrajini, pod uslovima koji trenutno odgovaraju isključivo Moskvi.

Ruslan Stefanov iz Centra za studije demokratije u Sofiji smatra da se Radev pozicionira kao „sljedeći Orbán“. Ipak, upozorava da bi potpuno okretanje leđa Briselu bilo autodestruktivno, jer Bugarska pet posto svog BDP-a dobija iz fondova EU.

Radev se istovremeno predstavlja kao spasilac siromašnih i starih, ali ne planira povećati niske poreze za bogate. S jedne strane teži maksimalnoj nezavisnosti od EU, dok s druge strane potpiruje netrpeljivost prema manjinama. Prošle godine potpisao je zakon o zabrani „promovisanja“ netradicionalne seksualne orijentacije u školama, sličan onima u Rusiji i Mađarskoj.

Dok ga jedni vide kao „Robina Hooda“ koji će se obračunati s korumpiranim mrežama, drugi u njemu prepoznaju autokratu koji će Bugarsku udaljiti od evropskih vrijednosti. Njegov pokret tvrdi da je odgovor na očekivanja miliona obespravljenih Bugara, a ankete mu predviđaju osvajanje 105 od 240 mandata.

Glavna tema njegove kampanje je borba protiv oligarha koji drže zemlju u šaci. Ipak, ako misli ozbiljno, Radev bi morao vladati bez partije GERB Bojka Borisova i razbiti uticaj moćnog Delijana Peevskog, poznatog kao „Debeli“, koji kontroliše biznis, tužilaštvo i tajne službe.

„Pitanje je kako se riješiti Peevskog bez opasnih posljedica“, kaže Vesela Černeva iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. Ključ je u vraćanju kontrole nad tužilaštvom, koje Peevski koristi za ucjene.

Nakon što je Kremlj izgubio svog najjačeg saveznika u EU, Viktora Orbána, Moskva očigledno traži zamjenu. Brisel će stoga s velikom pažnjom pratiti dešavanja u Sofiji. Ipak, Černeva smatra da se Radev u Briselu do sada držao rezervisano te da bi cijena blokiranja EU za njega bila previsoka. Za razliku od mađarskih, bugarski birači su poznati po tome što brzo kažnjavaju lidere koji ne ispune proturječna obećanja, sudbina koja bi lako mogla zadesiti i Radeva.

IZVOR: Der Standard