Usvojen prošle sedmice, sporni amandman na Zakon o vjerskim zadužbinama bavi se dobrotvornom imovinom, koja se na arapskom naziva “vakuf”, fenomenom koji je stoljećima raširen na indijskom potkontinentu.

Indijski parlament usvojio je zakon o zemljištu bez presedana koji su kritičari osudili kao pokušaj vlade da zaplijeni muslimansku imovinu i napadne muslimansku vjersku autonomiju.

Usvojen prošle sedmice, sporni amandman na Zakon o vjerskim zadužbinama bavi se dobrotvornom imovinom, koja se na arapskom naziva “vakuf”, fenomenom koji je stoljećima raširen na indijskom potkontinentu.

Britanski radž je 1863. godine uveo Zakon o vjerskim zadužbinama koji je formalizirao praksu i omogućio različitim vjerskim zajednicama značajnu autonomiju u upravljanju dobrotvornom imovinom.

U modernoj Indiji, niz zakona je stavio vakufe pod sve veći nadzor vlade.

Vakufski zakon iz 1995. godine uspostavio je vladine vakufske odbore da reguliraju vakufsku imovinu, koja uključuje stoljetne džamije, škole, groblja i bolnice koje koriste mnogi od 200 miliona muslimana Indije.

Novi zakon zahtijeva od vakufskih odbora da dostave dokumente koji dokazuju da je imovina uvakufljena. Mnogi vakufi su, međutim, nedokumentirani, što znači da će njihovo vlasništvo odrediti državni sakupljač.

Sporno zemljište će se smatrati državnom imovinom.

Asaduddin Owaisi, istaknuti muslimanski poslanik i protivnik zakona, rekao je za Independent: „Vakuf prema korisniku znači da imovina postaje vakufska kroz dugotrajno posjedovanje i korištenje.

“Imovina od prije nekoliko stoljeća rijetko je dokumentirana, ali je generacijama služila u vjerske svrhe.”

Jedan od kontroverznijih aspekata zakona je zahtjev da musliman mora “biti musliman” najmanje pet godina da bi uvakufio imovinu.

Mnogi političari u vladajućoj Bharatiya Janata Partiji (BJP) predstavili su novi zakon kao odbranu od “imovinskog džihada”, teorije zavjere da su indijski muslimani koristili vakufe da pokušaju da preuzmu zemlju.

Premijer Narendra Modi rekao je da je usvajanje zakona “prijelomni trenutak u našoj zajedničkoj potrazi za socio-ekonomskom pravdom, transparentnošću i inkluzivnim rastom”.

Dodao je: “Ovo će posebno pomoći onima koji su dugo ostali na marginama.”

Mnogi kritičari upozoravaju da zakon predstavlja opasnost da budu zaplijenjeni veliki broj muslimanskih grobalja.

Ugledni indijski muslimanski komentator Rana Ayyub rekao je da zakon “ne napada samo žive (muslimane), već sada prijeti njihovom posljednjem počivalištu nakon smrt”i.

“Kao da brutalizacija dok su živi nije dovoljna, želite da im oduzmete prostore koji su im obezbijeđeni za njihovu sahranu.”

Za mnoge muslimane novi zakon predstavlja pokušaj Modijeve vlade da oslabi muslimansko civilno društvo.

Mallikarjun Kharge, lider opozicione Kongresne partije, naveo je da je zakon “proizvoljno donesen” i optužio vladu da cilja na muslimane.

Protesti protiv zakona su ugušeni u nekim dijelovima zemlje. Uprkos tome, Sveindijski odbor za lično pravo muslimana obećao je da će voditi nacionalni pokret protiv zakona.

“U svakom glavnom gradu države, muslimansko rukovodstvo će ponuditi simbolična hapšenja, a na nivou okruga će biti organizirani protesti”, rekao je generalni sekretar organizacije Maulana Mohammed Fazlurrahim.

“Na kraju ovih protesta, memorandumi će biti dostavljeni predsjedniku Indije i ministru unutrašnjih poslova.”