Analitičari upozoravaju da se iza kulisa vojnih intervencija i “eliminacije” neposlušnih lidera, poput Nicolása Madura u Venecueli, krije očajnička borba Washingtona za očuvanje petrodolara. Od 1974. godine i dogovora sa Saudijskom Arabijom, američka moć počiva na tome da svijet mora imati dolare da bi kupio naftu

Dok oči svjetske javnosti prate vojne manevre u Iranu, ekonomske posljedice ovog sukoba ne zaustavljaju se na granicama Bliskog istoka. One se, poput seizmičkog vala, prelijevaju na evropsko tlo, a najsnažnije pogađaju male, uvozno zavisne ekonomije poput Bosne i Hercegovine.

Prema najnovijim analizama vodećih evropskih ekonomskih instituta, poput austrijskih Wifo i IHS, čak i brzi završetak rata ostavit će trajne ožiljke na evropskom blagostanju. No, za nas na Balkanu, ovo nije samo pitanje statistike i BDP-a; ovo je pitanje cijene hljeba, transporta i grijanja.

Mehanizam je surov i jednostavan. Rat u Iranu izazvao je naftni šok koji je cijenu barela zacementirao visoko iznad 100 dolara. Budući da se naftom na svjetskom tržištu trguje isključivo u dolarima, svaki rast cijene “crnog zlata” prati i jačanje američke valute. Za naše građane to je dvostruki udarac: plaćamo skuplju naftu valutom koja postaje sve skuplja u odnosu na konvertibilnu marku i euro.

Ekonomski instituti predviđaju da će realni dohodak građana nastaviti tonuti. U Bosni i Hercegovini, gdje je kupovna moć ionako niska, a inflacija već ranije iscrpila porodične budžete, novi rast cijena energenata znači direktno klizanje u dublje siromaštvo. Hrvatska, kao članica eurozone, dijeli sudbinu evropskog ekonomskog usporavanja, gdje se prognoze rasta BDP-a režu na nivoe blizu nule.

Analitičari upozoravaju da se iza kulisa vojnih intervencija i “eliminacije” neposlušnih lidera, poput Nicolása Madura u Venecueli, krije očajnička borba Washingtona za očuvanje petrodolara. Od 1974. godine i dogovora sa Saudijskom Arabijom, američka moć počiva na tome da svijet mora imati dolare da bi kupio naftu.

Danas taj sistem izaziva Kina, koja nudi trgovinu u renminbijima. Senator Lindsey Graham, jedan od ključnih saveznika Donalda Trumpa, otvoreno je priznao na Fox Newsu: “Ako dopustimo da se naftom trguje u kineskoj valuti, to će uništiti dolar.” Za regiju poput Balkana, koja je duboko vezana za zapadni finansijski sistem, slabljenje dolara i nestabilnost petrodolara znače neizvjesnost u zaduživanju i kamatnim stopama koje diktiraju naši inozemni kreditori.

Stručnjaci poput Johannesa Benignija iz JBC Vienna ukazuju na to da je Venecuela bila “pokazna vježba”. Madurov pokušaj da naftu prodaje putem kriptovaluta kako bi zaobišao sankcije surovo je prekinut. Danas je venecuelanska nafta ponovo pod kontrolom dolara, a Washington licencira kompanije koje je smiju kupovati.

Trumpova administracija je taj model željela primijeniti na Iran, ali Teheran pruža mnogo snažniji otpor. Iran sada zahtijeva naknade za prolaz kroz strateški tjesnac Hormuz u kineskoj valuti, direktno udarajući u temelje američke finansijske hegemonije.

Gdje smo mi u toj priči? Dok se velike sile bore za kontrolu nad fosilnim gorivima, Evropa, a s njom i Hrvatska kao članica i Bosna i Hercegovina kao aspirant, pokušava provesti energetsku tranziciju. Trumpovi “prirodni saveznici” su proizvođači nafte poput Rusije i zaljevskih država. Njegovi protivnici su oni koji žele napustiti naftu: Evropa i Kina.

Ovaj geopolitički rascjep objašnjava zašto Washington često ima hladan odnos prema evropskim saveznicima, dok održava specifične kanale komunikacije s Moskvom. Za nas, to znači da smo ostavljeni na vjetrometini: zavisni o ruskom plinu, američkom dolaru i evropskim ekološkim standardima koje je sve teže i skuplje ispuniti u ratnim uslovima.

Deutsche Bank s pravom govori o “savršenoj oluji”. Ako svijet počne masovno napuštati naftu i gas u korist domaćih, obnovljivih izvora, petrodolar će izgubiti svoju svrhu. No, do tada, svaka bomba bačena na Iran i svaki politički potres u Washingtonu direktno će se osjetiti na našim novčanicima.

Bitka za dolar se možda vodi hiljadama kilometara daleko, ali se njezini pobjednici i gubitnici svakodnevno proglašavaju na blagajnama naših prodavnica.

IZVOR: agencije, Bosna.hr, Der Standard