Konklava se tradicionalno održava u Sikstinskoj kapeli, velebnom renesansnom prostoru u samom srcu Vatikana, poznatom po slavnim Michelangelovim freskama, koje će i ovoga puta svjedočiti još jednom papinskom izboru. Očekuje se da će se nova konklava održati već početkom maja, a u njoj će sudjelovati kardinali mlađi od 80 godina koji imaju pravo glasa.

Smrt pape uvijek je historijski trenutak koji označava kraj jednog pontifikata i početak prijelaznog razdoblja u Katoličkoj crkvi. Čim Vatikan službeno proglasi smrt Svetog Oca, započinju strogo definirane pripreme za konklavu – tajni skup kardinala iz cijelog svijeta koji imaju zadatak izabrati novog nasljednika.

Konklava se tradicionalno održava u Sikstinskoj kapeli, velebnom renesansnom prostoru u samom srcu Vatikana, poznatom po slavnim Michelangelovim freskama, koje će i ovoga puta svjedočiti još jednom papinskom izboru. Očekuje se da će se nova konklava održati već početkom maja, a u njoj će sudjelovati kardinali mlađi od 80 godina koji imaju pravo glasa.

Zanimljivo je i važno istaknuti da će među njima biti i trojica kardinala s prostora bivše Jugoslavije. Bosanskohercehovačke katolike trebao je predstavljati kardinal Vinko Puljić, nekadašnji vrhbosanski nadbiskup iz Sarajeva, poznat po svom pastoralnom djelovanju tokom i nakon ratnih godina u Bosni i Hercegovini, kao i po zalaganju za dijalog i mir među religijama. On ima 79 godina, a na Malu Gospu, 8. septembra, navršit će 80 godina – što je dobna granica za sudjelovanje u konklavi. Dakle, i on bi još uvijek mogao birati i biti biran, ali je izjavio da neće putovati u Vatikan zbog svoga zdravstvenog stanja.

Kardinal Josip Bozanić, bivši zagrebački nadbiskup, koji je gotovo četvrt stoljeća predvodio najveću nadbiskupiju u Hrvatskoj te ostavio dubok trag u tamošnjem crkvenom životu, ima 76 godina i može bez ikakvih zapreka sudjelovati u izboru novog pape – i birati, i biti biran.

Treći kardinal s ovih prostora bit će László Német, aktualni beogradski nadbiskup i metropolit, kojega je papa Franjo imenovao kardinalom, zaogrnuvši ga grimiznim plaštom u decembru prošle godine. Njegovo imenovanje predstavlja značajan znak priznanja za katoličku zajednicu u Srbiji i simbol povezanosti lokalne Crkve s univerzalnom Crkvom. Német je redovnik i pripadnik je zajednice verbita.

U tjednima koji slijede, svijet će s posebnom pažnjom pratiti događanja unutar vatikanskih zidina, a pogledi će ponovno biti uprti prema dimnjaku Sikstinske kapele – čekajući bijeli dim, znak da je novi poglavar Katoličke crkve izabran.

Iako bi teoretski svaki muškarac katolik mogao biti izabran za papu, prema podacima Religion News Servicea, nasljednici papa se od 1378. godine biraju iz Svetog zbora kardinala. Trenutno, u tom tijelu ima 252 kardinala koje je Sveti Otac izabrao da mu budu savjetnici i pomoćnici.

Nekoliko imean među njima već se izdvajaju kao najozbiljniji kandidati za novog papu. Kardinal Pietro Parolin, državni sekretar Vatikana, najviši diplomata Svete Stolice – upravnog tijela Katoličke crkve – smatra se jednim od najozbiljnijih kandidata za izbor na papinsku poziciju.

Kardinal Luis Antonio Tagle sa Filipina se također smatra jednim od glavnih kandidata među kardinalima s pravom glasa. On je pro-prefekt za sekciju prve evangelizacije Dikasterija za evangelizaciju, kao i predsjednik Međudikasterijalne komisije za posvećeni život.

Kardinal Peter Erdo iz Mađarske je jedan od konzervativnih kardinala koji se smatraju ozbiljnim kandidatima a poznat je po kritikama stavova pape Franje o razvodu i migracijama.

Kardinal Fridolin Ambongo Besungu iz Demokratske Republike Kongo je još jedan konzervativni kardinal koji se smatra ozbiljnim kandidatom. Katolička crkva u Africi bilježi najbrži rast broja vjernika na svijetu, prema podacima Associated Pressa.

Kardinal Raymond Burke iz Sjedinjenih Američkih Država je rodom iz Wisconsina i bivši nadbiskup St. Louisa, smatra se vodećim američkim kandidatom. Ovaj 76-godišnji kardinal poznat je po svojim konzervativnim stavovima unutar Crkve.

Kardinal Matteo Zuppi iz Italije je predsjednik Italijanske biskupske konferencije i smatra se bliskim krugovima pape Franje, s obzirom na to da je služio kao nadbiskup Bologne. On važi za jednog od Franjinih favorita.