Foto: Anadolu

Povijesno gledano, Rusija i bivši Sovjetski Savez uložili su daleko najviše veta, 163 od ukupno zabilježenog 331 veta. Sjedinjene Američke Države su na drugom mjestu s 95 uložena veta, što čini oko 28 posto svih uloženih veta. Francuska i Velika Britanija puno su rjeđe koristile svoj veto u usporedbi s drugim stalnim članicama, s ukupno 50 uložena veta zajedno. Nijedna od te dvije zemlje nije iskoristila veto od 1989. godine.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da se odreknu svog prava veta. Tvrdi da je trenutni sustav nepravedan i da ometa globalnu stabilnost i mir u svijetu. Ovaj poziv dolazi u trenutku kada je Vijeće sigurnosti u blokadi oko brojnih pitanja, od rata u Gazi i Ukrajini do situacije u Hormuškom tjesnacu.

Vijeće sigurnosti ima pet stalnih i deset nestalnih članica koje se redovito rotiraju. Pravo veta je posebna ovlast za blokiranje svake suštinske rezolucije, koju ima isključivo pet stalnih članica. To su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina. Ako samo jedna od tih pet država uloži veto, rezolucija pada, čak i ako preostalih četrnaest članica glasa za nju u potpunosti. U posljednje tri godine, Sjedinjene Američke Države uložile su veto na sedam rezolucija povezanih s izraelsko-palestinskim sukobom. Pet od tih rezolucija izravno je pozivalo na hitan prekid vatre u Gazi. S druge strane, ruski veto spriječio je izglasavanje bilo kakvih čvrstih rezolucija o ratu u Ukrajini. Otkad je Rusija započela invaziju, blokirala je tri rezolucije povezane s tim sukobom.

Erdogan je o svojim namjerama i viziji novog sustava nedavno razgovarao s novinarima u New Yorku.

– Neka se mehanizam veta ukine… Prijeđimo s modela UN-a koji štiti samo pet članica na mehanizam koji obuhvaća sve članice – poručio je Erdogan okupljenim medijima.

Povijesno gledano, Rusija i bivši Sovjetski Savez uložili su daleko najviše veta, 163 od ukupno zabilježenog 331 veta. Sjedinjene Američke Države su na drugom mjestu s 95 uložena veta, što čini oko 28 posto svih uloženih veta. Francuska i Velika Britanija puno su rjeđe koristile svoj veto u usporedbi s drugim stalnim članicama, s ukupno 50 uložena veta zajedno. Nijedna od te dvije zemlje nije iskoristila veto od 1989. godine.

Turska vizija za preobrazbu UN-a

Erdogan zagovara potpunu reformu Vijeća sigurnosti koja uključuje ukidanje stalnog članstva i eliminaciju prava veta. Svoje argumente detaljno je iznio u autorskom članku za Bloomberg, gdje navodi da struktura uspostavljena prije osam desetljeća više ne odgovara potrebama svijeta koji se brzo mijenja. Prema njegovom mišljenju, niti jedna pojedinačna država ne bi smjela imati moć blokirati želje šire međunarodne zajednice u kriznim vremenima.U spomenutom tekstu napisao je da prepuštanje rješavanja globalnih kriza volji nekolicine prijestolnica više nije u skladu sa stvarnošću današnjeg svijeta i modernim geopolitičkim odnosima.

Kako prenosi Al Jazeera u svojoj opsežnoj analizi, Erdogan je naglasio da bi Opća skupština trebala dobiti znatno veće ovlasti te bi trebala birati sve članice Vijeća sigurnosti na određeno vrijeme. Države koje žele služiti u vijeću morale bi na izborima ponovno zadobiti povjerenje većine država članica i dokazati svoju međunarodnu vrijednost. Turski predsjednik ponavlja svoj poznati stav sažet u sloganu da je svijet veći od petice. On smatra da puko dodavanje novih stalnih članica s pravom veta ne bi riješilo temeljni problem koncentracije globalne moći u rukama malog broja zemalja. Zbog toga traži formiranje široke koalicije unutar Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja bi se snažno usprotivila trenutnom poretku.

Službeno ukidanje veta zahtijevalo bi hitnu izmjenu Povelje UN-a. Prema članku sto osam, za to je potrebno odobrenje dvije trećine Opće skupštine i ratifikacija dvije trećine članica Ujedinjenih naroda. Uz sve to, u proces se moraju uključiti i svih pet stalnih članica. Drugim riječima, te bi države morale same potpisati odricanje od vlastitog prava veta, što se u diplomatskim krugovima smatra gotovo neostvarivim scenarijem.

Većina analitičara procjenjuje da će svaki formalni pokušaj ukidanja prava veta propasti jer će sigurno naići na otpor onih koji taj veto trenutno drže. Rusija je već odgovorila na tursku inicijativu službenom izjavom da stalne članice moraju zadržati pravo veta. Ipak, ruska strana načelno podržava proširenje broja stalnih članica u vijeću. Sjedinjene Američke Države i Kina također su ranije snažno branile svoje privilegije veta. Unatoč tome, pokazale su određenu spremnost za skromno proširenje sastava vijeća, što uključuje dodavanje mjesta za afričke nacije.

Skupina za konsenzus i afrički zahtjevi

Trenutno niti jedna afrička država nema stalno članstvo u vijeću. Velika Britanija i Francuska podržale su proširenje koje bi uključivalo stalna mjesta za Brazil, Njemačku, Indiju, Japan i afričke zemlje. Mnogi afrički čelnici godinama upozoravaju na potpuni nedostatak stalne afričke zastupljenosti, nazivajući to ogromnom povijesnom nepravdom. Generalni tajnik UN-a Antonio Guterres nedavno je otvoreno podržao te pozive na uspostavu ravnoteže.

Bivši nigerijski ministar vanjskih poslova Ibrahim Gambari ističe da trenutni politički poredak nije zapravo zainteresiran za radikalne promjene. Dok se čelnici velikih sila i dalje oslanjaju na davno stečena prava, formirala se skupina od dvanaest zemalja pod nazivom Ujedinjenje za konsenzus. Turska je dio te inicijative koja okuplja zemlje poput Italije, Kanade, Meksika i Pakistana.

Ova skupina strogo se protivi stvaranju novih stalnih mjesta u Vijeću sigurnosti. Umjesto toga, zalažu se za dugoročnija rotacijska mjesta kao daleko najpravedniji način rješavanja podzastupljenosti Afrike i drugih manje utjecajnih regija. Rasprava o reformi trenutno se vodi u okviru međuvladinih pregovora unutar UN-a, koji služe kao jedina legitimna platforma za sva pitanja vezana uz promjenu strukture.

Francusko-meksički prijedlog

Kao alternativno rješenje godinama se nudi prijedlog koji su ranije iznijele Francuska i Meksiko. Te su dvije zemlje predložile da stalne članice dobrovoljno obustave korištenje prava veta u slučajevima koji uključuju masovne zločine, poput genocida i teških zločina protiv čovječnosti. Ta bi se inicijativa u potpunosti oslanjala na kolektivni i isključivo dobrovoljni dogovor država.

U posljednja četiri mjeseca ovaj prijedlog dobio je novu snažnu potporu u međunarodnoj zajednici. Inicijativu sada otvoreno podržava ukupno sto dvadeset i osam država na svjetskoj razini. To zapravo znači da nedostaje samo jedna država do broja potrebnog za izglasavanje formalne rezolucije u Općoj skupštini.

Iako bi takva rezolucija po svojoj prirodi bila potpuno neobvezujuća, brojni zagovornici ljudskih prava nadaju se da bi stvorila ogroman međunarodni pritisak na stalne članice tijekom hitnih situacija. Pravni stručnjaci ipak upozoravaju da bi stvarni utjecaj vjerojatno bio vrlo ograničen. Primarni razlog je taj što inicijativi nedostaje stvarna obvezujuća snaga i konsenzus najčešćih korisnika veta, a to su tradicionalno Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države.

Izvor: Express