Ova koordinirana akcija različitih država, organizirana u cilju sprečavanje kršenja međunarodnog prava počinjenog protiv palestinskog naroda, predstavlja historijski presedan, prvu inicijative takve vrste od Nakbe i uspostave Izraela.

Dana 31. januara, predstavnici devet zemalja sastali su se u Hagu, u Holandiji, gdje su proglasili globalni savez, pod nazivom Haška grupa, kako bi Izrael natjerali da odgovora prema međunarodnom pravu.

Ova koordinirana akcija različitih država, organizirana u cilju sprečavanje kršenja međunarodnog prava počinjenog protiv palestinskog naroda, predstavlja historijski presedan, prvu inicijative takve vrste od Nakbe i uspostave Izraela.

Osnivači grupe su Belize, Bolivija, Kolumbija, Kuba, Honduras, Malezija, Namibija, Senegal i Južna Afrika.

Neke od ovih država već su poduzele značajne korake u proteklih 15 mjeseci u odbrani i provođenju međunarodnog prava.

Južna Afrika je, naprimjer, pokrenula važan pravni postupak protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) zbog kršenja Konvencije o genocidu u Gazi.

Nekoliko država u koaliciji kasnije se pridružilo tužbi Južne Afrike pred ICJ-om, uključujući Boliviju, Kolumbiju i Namibiju.

Osim toga, Namibija i Malezija blokirale su brodove koji su prevozili oružje u Izrael onemogućivši im da pristaju u njihovim lukama, dok je Kolumbija zaustavila izvoz uglja u Izrael. Kolumbija i Bolivija također su povukle svoje ambasadore iz Izraela u znak protesta zbog razornog rata u Gazi.

Takvim naporima, međutim, nedostajala je koordinacija, i tu bi Haška grupa trebala igrati značajnu ulogu, rekla je za Middle East Eye Varsha Gandikota-Nellutla, predsjedavajuća grupe.

Gandikota-Nellutla, koja je generalni koordinator Progresivne internacionale, ljevičarske transnacionalne političke grupe, rekla je da je grupa formirana kao reakcija na nepoštivanje država obavezujućim međunarodnim pravnim ugovorima.

Ovo je odgovor na odbijanje brojnih zapadnih država da provedu naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta i nepoštivanje naredbi ICJ-a da se zaustavi izraelsko kršenje Konvencije o genocidu.

Netanyahuov nalog za hapšenje bio je prvi u historiji ovog suda koji je izdat protiv nekog političara koji je zapadni saveznik.

Prema Rimskom statutu, ugovoru kojim je ICC osnovan 2002. godine, sve države potpisnice imaju zakonsku obavezu da uhapse i predaju Hagu one koje traži ovaj sud.

Međutim, brojne zapadne države koje su potpisnice Rimskog statuta, uključujući Francusku, Italiju i Mađarsku, objavile su da neće izvršiti naloge ako Netanyahu sleti na njihovu teritoriju, tvrdeći da on uživa imunitet prema međunarodnom pravu.

Taj stav osporio je ICC, kao i vodeći stručnjaci za imunitet širom svijeta.

U 2024. godini zabilježen je rekordan broj pravnih slučajeva u Hagu vezanih za ponašanje Izraela u Gazi, uključujući obavezujuće naloge ICJ-a i naloge za hapšenje ICC-a za Netanyahuom i Gallantom.

Na primjer, ICJ je izdao tri obavezujuća privremena naloga u slučaju Južna Afrika protiv Izraela. To uključuje naredbe Izraelu da se suzdrži od djela koja su zabranjena Konvencijom i da spriječi i kazni takva djela.

U svom prvom nalogu od 26. januara 2024. godine ICJ je rekao da je vjerovatno da je Izrael prekršio Konvenciju o genocidu.

Kao hitnu mjeru, naložio je Izraelu da osigura da se njegova vojska suzdržava od genocidnih djela protiv Palestinaca.

Zatim, nakon zahtjeva Južne Afrike, sud je 28. marta i 24. maja 2024. godine izdao privremene naloge kojima je Izrael pozvao da zaustavi napad na Rafah i osigura nesmetanu isporuku humanitarne pomoći Palestincima.

U svojoj majskoj naredbi, ICJ je također naredio da Izrael osigura da istražitelji UN-a mogu ući u Gazu kako bi istražili navode o genocidu.

Nalozi ICJ-a upućeni su Izraelu, a treće države imaju obavezu prema međunarodnom običajnom pravu da spriječe i kazne genocid, čak i ako se dogodi izvan njihove teritorije, kako je objasnio ICJ u važnom predmetu genocida u Bosni 2007. godine.

Ta se dužnost može ispuniti navođenjem Izraela da se suzdrži od kršenja Konvencije o genocidu i provođenjem dužne pažnje kako bi se osiguralo da bilo kakav izvoz ili pomoć ne doprinose kažnjivim djelima prema Konvenciji.

Slučaj Njemačke potvrdio je obavezu trećih država da osiguraju da se izvoz oružja ne koristi za kršenje Konvencije o genocidu i međunarodnog humanitarnog prava.

U još jednom značajnom pravnom razvoju u Hagu, ICJ je 19. jula izdao savjetodavno mišljenje potvrđujući nezakonitost izraelske okupacije Zapadne obale i Gaze, te odgovarajuću pravnu obavezu trećih država da se suzdrže od podrške okupaciji i da osiguraju da Izrael poštuje međunarodno humanitarno pravo.

Generalna skupština UN-a u septembru je usvojila rezoluciju, sa 124 države ZA, podržavajući mišljenje ICJ-a i zahtijevajući od Izraela i trećih država da ispoštuju svoje obaveze koje je naveo sud.

Vijeće sigurnosti UN-a je također donijelo četiri obavezujuće rezolucije tokom posljednjeg sukoba, pozivajući na niz zahtjeva, uključujući povećan humanitarni pristup, zaustavljanje kršenja međunarodnog humanitarnog prava i prekid neprijateljstava. Ali Izrael je prkosio svim rezolucijama, dok su se SAD uzdržale od podrške rezolucijama.

U svijetu u kojem države poštuju svoje međunarodnopravne obaveze i provode presude međunarodnih sudova kao što su ICJ i ICC, Haška grupa ne bi morala biti formirana, rekla je Gandikota-Nellutla. Ali to nije slučaj.

Zapadne države, među kojima su i SAD, nastavile su da pružaju vojnu i političku podršku Netanyahuovoj vladi, bez obzira na ICJ, MKS, Vijeće sigurnosti UN-a ili Generalnu skupštinu.

SAD su otišle još dalje, sa sankcijama koje je američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice uveo MKS-u i njegovom glavnom tužiocu Karimu Khanu.

Ovo je bio dio “logike kažnjavanja” koju su usvojile SAD prema pokušajima da se Izrael pozove na odgovornost.

“SAD i njihovi saveznici proveli su 15 mjeseci finansirajući, naoružavajući i pravdajući se za genocid. Ovdje je njihovo krvlju natopljeno licemjerje bilo jasno svima”, rekla je ona.

“Budimo vrlo jasni. Nije riječ o tome da su SAD ‘napustile’ međunarodno pravo. Riječ je o tome da SAD ‘unište’ bilo kakav njegov privid.”

Naprimjer, ona ističe da kada je Južna Afrika u decembru 2023. godine iznijela svoj historijski slučaj Konvencije o genocidu protiv Izraela ICJ-u, Predstavnički dom SAD-a odgovorio je uvođenjem zakona kojim se svi bilateralni odnosi s Južnom Afrikom stavljaju pod reviziju.

Isto tako, kada je španska vlada objavila embargo na oružje, SAD su otvorile istragu pod krinkom ispitivanja vanjske trgovine, koja je još uvijek otvorena, a koja bi Madridu mogla naplatiti milionske kazne, objasnila je Gandikota-Nellutla.

“Ono što sada vidimo je direktan napad na institucije međunarodnog prava – da još jednom pošaljemo poruku – usuđujući se da Izrael i SAD pozovu na odgovornost”, dodala je.

Haška grupa posvećena je formiranju saveza koji bi se suprotstavio koordiniranoj akciji zapadnih država u podršci izraelskoj vojsci i vladi.

Kako je navedeno u njihovoj inauguracionoj izjavi, oni su se obavezali da će poštovati naredbe ICJ-a i druge međunarodne pravne obaveze, kao i naloge za hapšenje MKS-a.

Države osnivači su također izrazile namjeru da spriječe isporuku oružja Izraelu u svim slučajevima kada postoji opasnost od kršenja međunarodnog prava te da blokiraju pristajanje plovila u lukama u njihovoj jurisdikciji gdje postoji rizik da se brodovi koriste za transport goriva i oružja u Izrael.

“Plovila nose različite maske“, rekla je Gandikota-Nellutla. “Oni nisu uvijek navedeni kao vojna plovila. Vojna oprema nije uvijek navedena kao vojna oprema. Destinacija nije uvijek navedena kao izraelska odbrambena industrija”, objasnila je ona.

“Ali oni koriste luke i logističke mreže u našim zemljama kako bi mogli transportirati oružje, koje će se koristiti protiv palestinskog naroda.”

Stoga Haška grupa ima za cilj da međusobno koordinira kako bi prekinula globalni lanac opskrbe za izraelsku odbrambenu industriju i osigurala da takva plovila budu identificirana i da ne stignu na odredište preko luka članica ove grupe.

Prvih devet zemalja samo je početak, rekla je Gandikota-Nellutla. Očekuje se da će se bloku pridružiti još zemalja u narednim mjesecima.

Zapravo, pregovori koji su prethodili osnivanju grupe uključivali su više država od liste od devet.

“Razlog za to je upravo ovaj: da Haška grupa ne treba da bude samo pričaonica u kojoj države kažu da podržavaju Palestinu”, dodala je.

Pridruživanje grupi dolazi sa stvarnom posvećenošću da se inauguralni ciljevi ostvare putem zakona i politika, istakla je.