Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale Rimski statut i ne priznaju nadležnost suda nad svojim građanima, baš kao ni Izrael, Rusija ili Iran. Iako je i tokom administracije Georgea W. Busha bilo napetosti u odnosima s Hagom, sadašnji pritisci i zastrašivanja iz Washingtona doveli su opstanak Međunarodnog krivičnog suda u najveću krizu od njegovog osnivanja 2002. godine

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ne bira sredstva u svom obračunu s međunarodnim pravosuđem. Nakon što je izvršila pritisak i uvela sankcije koje su otežale život jedanaestorici sudija Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu, svrstavajući ih na iste liste na kojima se nalaze najozloglašeniji svjetski teroristi i kriminalci, Bijela kuća je sada otvoreno najavila diplomatsku kampanju s jasnim ciljem, potpunim demontiranjem ovog suda.

Sud u Hagu osnovan je kako bi procesuirao odgovorne za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, poput onih počinjenih u Ruandi ili tokom raspada bivše Jugoslavije. Međutim, Trumpova administracija u njemu vidi isključivo „nepodnošljivu“ prijetnju američkom suverenitetu. Washington optužuje sud da prisvaja autoritet za procesuiranje, pa čak i zatvaranje američkih vojnika i zvaničnika koji djeluju u odbrani nacionalnih interesa SAD-a. Povod za ovakvu reakciju su istrage o navodnim ratnim zločinima koje su američke snage počinile u Afganistanu, kao i postupci suda protiv zvaničnika Izraela, koji je ključni saveznik Washingtona.

Iako sam sud u ovoj fazi izbjegava javne odgovore, u Hagu vlada velika zabrinutost. Američki državni sekretar Marco Rubio pokrenuo je agresivnu kampanju, objavivši video-obraćanje u kojem tvrdi da je Međunarodni krivični sud „u ratu“ protiv Sjedinjenih Država. Prema njegovim riječima, ova institucija je prekoračila svoje izvorne nadležnosti kako bi nepravedno progonila američke vojnike i agente koji štite svoju domovinu. Rubio je povukao i historijsku paralelu s američkom nezavisnošću, poručivši da je suverenitet pravo stečeno rođenjem i da Sjedinjene Države nikada neće dozvoliti stranim birokratama da im to oduzmu.

Nova američka strategija predviđa diplomatske pritiske koji se graniče sa ucjenom. Američke diplomate i ambasadori dobili su instrukcije da direktno pozivaju strane zvaničnike i traže od njih da uskrate podršku sudu i povuku se iz njegovog članstva. Poseban pritisak vrši se na države koje uživaju direktne koristi od američkog bezbjednosnog kišobrana ili zavise od finansijske pomoći Washingtona. Sjedinjene Države planiraju uvesti zabranu ulaska u zemlju za osoblje suda, pooštriti postojeće sankcije protiv članova ove institucije i partnerskih organizacija, te podvrgnuti strožijem nadzoru sve države koje odbijaju odbaciti autoritet suda u Hagu.

Dosadašnje sankcije koje je uveo Donald Trump već su dramatično promijenile živote kažnjenih sudija i njihovih porodica. Njihova imovina i bankovni računi u SAD-u su zamrznuti, a onemogućen im je i pristup američkim uslugama i platformama u Evropi. Budući da su kartičarske kuće poput kompanija Visa i Mastercard, kao i platforme Amazon i Netflix američke firme, ove sudije su praktično odsječene od savremenog finansijskog i digitalnog sistema.

Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale Rimski statut i ne priznaju nadležnost suda nad svojim građanima, baš kao ni Izrael, Rusija ili Iran. Iako je i tokom administracije Georgea W. Busha bilo napetosti u odnosima s Hagom, sadašnji pritisci i zastrašivanja iz Washingtona doveli su opstanak Međunarodnog krivičnog suda u najveću krizu od njegovog osnivanja 2002. godine.

Dok sam sud pokušava zadržati nizak profil, njegove pristalice i međunarodne organizacije čvrsto su stale u odbranu institucije. Portparol generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa, Stéphane Dujarric, naglasio je da ovaj sud, stvoren sa teškom misijom da dijeli pravdu tamo gdje nacionalni sudovi ne mogu ili ne žele djelovati, ostaje ključni stub međunarodnog pravosudnog sistema.

Podršku je odmah uputila i Evropska unija. Portparol za vanjske poslove EU, Anouar el Anouni, izjavio je da Unija čvrsto stoji iza suda i principa Rimskog statuta, ocijenivši da su napadi i prijetnje usmjerene protiv osoblja suda apsolutno neprihvatljivi. Savezni ministar vanjskih poslova Njemačke Johann Wadephul takođe je branio instituciju, ističući da ona čini svijet sigurnijim i pravednijim mjestom.

Nasuprot tome, u Kremlju vlada otvoreno zadovoljstvo. Kiril Dmitriev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika za ekonomsku saradnju, izjavio je da je pozitivno vidjeti kako se SAD protive ekstrateritorijalnoj primjeni zakona i nametanju volje drugima, proglašavajući rat onome što je nazvao „kriminalnim i globalističkim“ sudom u Hagu.

U javnosti se često miješaju dvije različite institucije sa sjedištem u Hagu. Na jednoj strani je Međunarodni sud pravde (MSP), koji je organ Ujedinjenih nacija i rješava sporove među državama u istorijskoj Palati mira. Na drugoj strani je Međunarodni krivični sud (MKS), koji u modernoj zgradi od stakla i betona sudi pojedincima optuženim za konkretne ratne zločine. Ovaj sud ne predstavlja sve članice UN-a, već samo 125 država koje su mu pristupile, dok su velika svjetska imena poput SAD-a, Rusije i Kine odsutna.

Ipak, nadležnost suda se aktivira kada se zločini počine na teritoriji države članice, na osnovu čega su, primjerice, raspisani nalozi za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Istorijski korijeni ove institucije leže u Nirnberškim procesima nakon Drugog svjetskog rata, koji su utemeljili moderno međunarodno krivično pravo, te ad hoc tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu devedesetih godina, koji su nametnuli potrebu za stvaranjem stalnog tijela. Kai Ambos, stručnjak za međunarodno pravo sa Univerziteta u Göttingenu, upozorava da se ne smije dozvoliti da najteži zločini u sukobima širom svijeta ostanu nekažnjeni samo zato što su ih počinili lideri i šefovi vlada, jer je to neprihvatljivo za žrtve i cjelokupno čovječanstvo.

Trenutno pred ovim sudom nema aktivnih procesa protiv američkih državljana. Zvaničnici u Washingtonu strahuju od mogućeg otvaranja slučajeva koji se odnose na aktivnosti van teritorije SAD-a, poput ciljanih likvidacija osumnjičenih trgovaca drogom na Karibima, što je bivši tužilac suda Luis Moreno Ocampo već označio kao mogući zločin protiv čovječnosti.

Zanimljiv paradoks u ovoj situaciji predstavlja činjenica da je američki Senat 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, usvojio rezoluciju kojom prepoznaje Međunarodni krivični sud kao instituciju koja štiti vladavinu prava i pozdravlja istrage protiv Rusije. Jedan od koautora tog teksta, koji je predložio nedavno preminuli republikanski senator Lindsey Graham, bio je upravo sadašnji državni sekretar Marco Rubio, koji danas prijeti da će taj isti sud srušiti „ciglu po ciglu“.

Generalna sekretarka organizacije Amnesty International, Agnes Callamard, najoštrije je osudila Rubiovu najavu kampanje protiv suda, nazvavši je napadom na sam koncept međunarodne pravde i poretka zasnovanog na pravilima koji se mukotrpno gradio posljednjih 80 godina. Istakla je da ovakve prijetnje predstavljaju pokušaj da se izbjegne odgovornost za postupke koji bi mogli predstavljati kršenje međunarodnog prava, poput deportacije zatvorenika u El Salvador gdje bi mogli biti podvrgnuti mučenju, ili vansudskih ubistava u vodama Kariba i Pacifika.

Amnesty International poziva države članice da se kolektivno i pojedinačno suprotstave pritiscima Trumpove administracije, te da usvoje zakonske mehanizme koji bi neutralisali efekte američkih sankcija. Popuštanje pred ovim ucjenama, upozorava Callamard, otvorilo bi novu eru bezakonja i nekažnjivosti, dajući moćnim liderima širom svijeta zeleno svjetlo za činjenje novih zločina bez straha od pravnih posljedica.