Povratak u školske klupe ove jeseni protiče u znaku teške političke i društvene debate o zakonu koji je na snagu stupio 1. septembra, a kojim se zabranjuje nošenje marama za djevojčice mlađe od 14 godina. Dok prosvjetni radnici upozoravaju na narušavanje povjerenja, a omladinske organizacije najavljuju proteste, najnovija istraživanja pokazuju da je javno mnjenje otišlo korak dalje od političara: čak 69 procenata građana traži potpunu zabranu marama za sve učenice, bez obzira na njihovu starost
Prije nego što austrijske učionice budu zvanično otvorene nakon ljetnog raspusta, jedna političko-društvena tema u potpunosti je zasjenila pripreme za novu školsku godinu. Od prvog septembra na snagu je stupila zakonska zabrana nošenja marama u školama za djevojčice mlađe od 14 godina. Međutim, suditi prema stavu javnog mnjenja, nova pravila predstavljaju tek blagi kompromis u odnosu na ono što društvo u cjelini očekuje.
U opsežnom istraživanju koje je agencija Market sprovela za austrijski list Der Standard, čak 69 procenata ispitanika izjasnilo se za potpunu zabranu nošenja marama za sve učenice, bez obzira na njihovu starost. Dok mladi do 29 godina pokazuju znatan stepen skeptičnosti prema ovakvim ograničenjima, podrška zabrani naglo raste sa starosnom dobi, dostižući vrhunac od 79 procenata među građanima starijim od 50 godina.
Očekivano, najglasnije odobravanje stiže od birača desničarske Slobodarske partije Austrije (FPÖ), među kojima podrška iznosi čak 90 procenata. Istovremeno, 71 procenat građana smatra da bi se ista zabrana morala primijeniti i na nastavni kadar, polazeći od teze o prosvjetnim radnicima kao primarnim uzorima u obrazovnom sistemu.
Put do primjene ovog zakona bio je prožet pravnim i političkim preprekama. Slična uredba oborena je na Ustavnom sudu još 2020. godine pod obrazloženjem da mjera usmjerena isključivo protiv jedne vjerske zajednice krši načelo državne neutralnosti. Islamska vjerska zajednica u Austriji (IGGÖ) već je najavila novu pravnu bitku, pozivajući se na stručne analize koje tvrde da i redefinirani zakon ponovo narušava ustavne principe.
U praksi, od školske 2026/27. godine u svim javnim i privatnim školama zabranjena su pokrivala za glavu koja „skrivaju kosu u skladu s islamskom tradicijom“. Zakonski prototip predviđa precizan postupak u slučaju kršenja: nastavnici najprije usmeno opominju učenicu, nakon čega se obavještava uprava škole. Ukoliko se prekršaj ponovi, direktor sa roditeljima vodi razgovor uz obavezno popunjavanje formulara na kojem se uz ilustracije evidentira tip marame (poput hidžaba ili nikaba) i dio tijela koji pokriva. Treći korak vodi do obrazovne direkcije, a ukoliko se zabilježi pet prekršaja, slijede novčane kazne do 800 eura.
Sankcije nisu zaobišle ni prosvjetne radnike, nastavnicima i upravi koji budu ignorirali primjenu pravila ili svjesno propuštali izricanje prijava prijeti kazneni postupak zbog zloupotrebe službenog položaja.
Ovakva metodologija izazvala je oštre reakcije nastavničkih sindikata koji upozoravaju na narušavanje odnosa povjerenja između pedagoga, učenika i roditelja, kao i na opasnost od stigmatizacije muslimanskih djevojčica. Sa druge strane, 48 procenata građana smatra da je predviđena kazna od 800 eura preblaga, dok političke figure poput guvernerke Donje Austrije Johanne Mikl-Leitner traže usklađivanje s oštrijim regionalnim modelima gdje nepoštovanje školskih obaveza roditelje košta i do 2.500 eura.
Političku polarizaciju dodatno podgrijavaju pozivi na školske štrajkove koje su za prvi dan nastave u Beču najavile omladinske organizacije Socijaldemokratske partije (SPÖ) i komunistička udruženja, poručujući da je riječ o direktnom udaru na vjerske slobode, dok većina građana u provođenju zakona vidi samo nužno uspostavljanje reda i mira.
IZVOR: Der Standard
