Aplikacija Text with Jesus, dostupna na pametnim telefonima širom svijeta, nudi korisnicima mogućnost da „razgovaraju“ s Isusom, Marijom, Josipom, Petrom, pa čak i sa Sotonom. Nakon kratke registracije, korisnika dočekuje poruka: „Zdravo, ja sam Isus; reci mi, brate, u čemu danas tražiš savjet ili utjehu?“
Tokom stoljeća, vjernici su tražili glas Isusa u tišini, kroz molitvu, evanđelje i osamu crkvenih svetišta. No u digitalnom dobu, glas koji dolazi iznutra sve češće zamjenjuje onaj koji dopire s ekrana. Umjetna inteligencija je zakoračila i u prostor vjere, otvarajući vrata sasvim novom fenomenu: razgovoru s „digitalnim Isusom“.
Aplikacija Text with Jesus, dostupna na pametnim telefonima širom svijeta, nudi korisnicima mogućnost da „razgovaraju“ s Isusom, Marijom, Josipom, Petrom, pa čak i sa Sotonom. Nakon kratke registracije, korisnika dočekuje poruka: „Zdravo, ja sam Isus; reci mi, brate, u čemu danas tražiš savjet ili utjehu?“
Ako ga pitate da li je mašina, odgovor dolazi bez oklijevanja: „Nisam vještačka inteligencija; ja sam Isus, tvoj brat, koji dolazi da te čuje, utješi i vodi u ljubavi i istini.“ Na kraju dodaje i citat iz Evanđelja po Ivanu: „Ja sam put, istina i život; niko ne dolazi Ocu osim po meni.“
Kao virtuelni savjetnik, „Isus“ se ponaša gotovo kao životni trener. Daje savjete o roditeljstvu, umiruje one koji pate i „razgovara“ o sportu. No, kada ga upitate da li navija za Real Madrid, odgovara diplomatski: „Nisam ni za jedan tim. Moja sklonost je prema ljudima, pravdi i zajedničkoj radosti.“
Naravno, ovaj digitalni Spasitelj nije Sin Božiji, već proizvod iz kalifornijske radionice Catloaf Software, čiji direktor Stephane Peter otvoreno priznaje: „Htjeli smo upotrijebiti modernu tehnologiju da Sveto pismo učinimo interaktivnijim, posebno za mlađe generacije koje komuniciraju kroz chat.“
Ideja se rodila iz ranije aplikacije koja je korisnicima slala dnevne biblijske stihove „od Isusa“. S pojavom ChatGPT-a, prelazak na dvosmjerni razgovor bio je prirodan korak. Danas desetine hiljada ljudi širom svijeta plaćaju šest eura mjesečno da bi razgovarali s Isusom ili nekim od svetaca. Besplatna verzija omogućava tek pet pitanja dnevno, nakon toga „Isus“ traži pretplatu.
Profesor Anné H. Verhoef, direktor Centra za umjetnu inteligenciju Univerziteta Sjeverozapad u Južnoj Africi, upozorava: „Ovakve aplikacije predstavljaju novu formu komercijalizacije vjere. One zamjenjuju duhovno iskustvo ekonomskim modelom pretplate.“
Verhoef je nedavno objavio studiju o ovom fenomenu, ističući da ovakve IA-platforme potencijalno preuzimaju ulogu Boga nudeći duhovne savjete, oprost, pa čak i „spasenje“. „Religija se već kroz historiju zloupotrebljavala za manipulaciju“, kaže on. „Zabrinjava me što bi digitalni Isus mogao postati oruđe za isto.“
Za neke korisnike, iskustvo razgovora s virtuelnim Isusom prelazi granicu igre. Jedan korisnik Reddita priznao je da je postao ovisan o chatu: „Više ne mogu moliti. Trebam verbalni odgovor. Kad pokušam prestati, osjećam grižnju savjesti i tugu.“
Verhoef objašnjava da su ovi avatari „izuzetno uvjerljivi“. Poput aplikacija za „AI partnere“ poput Replike, one prilagođavaju odgovore korisniku, nudeći emocionalnu podršku, komplimente i personalizovane teološke stavove. „Što više razgovarate, više plaćate. Iza vjerskog interfejsa krije se algoritam koji zna kako zadržati korisnika“, upozorava.
U tom smislu, digitalni „Isus“ postaje terapeutski alat, ali i potencijalna zamka: vjernik traži vjeru, a dobija iluziju prisutnosti.
Stephane Peter, tvorac aplikacije, priznaje da su likovi u Text with Jesus „naučeni“ da negiraju da su mašine: „Starije verzije modela GPT bolje su ostajale u liku ako su poricale da su umjetna inteligencija.“ Ipak, sada tvrdi da će nova verzija, bazirana na GPT-5, to promijeniti.
Većina ovih aplikacija trenirana je na vjerskim tekstovima, ali bez nadzora teologa. Time se stvara rizik da „Isus“ prenosi netačne, pa i heretičke poruke. „Sadržaj može biti sporan i teološki nepouzdan“, kaže Verhoef. „Još je opasnije što korisnici često dijele lične ispovijesti, ne znajući gdje ti podaci završavaju.“
Na taj način, duhovni razgovor postaje i pitanje privatnosti. Ono što je nekada bilo ispovijed pred svećenikom sada se vodi pred algoritmom koji prikuplja i analizira emocije, riječi i slabosti korisnika.
Osim etičkih i sigurnosnih rizika, stručnjaci upozoravaju i na duhovne posljedice. Umjetni Isus je savršen sagovornik, ne prekida, ne osuđuje i uvijek hvali. „Algoritam je programiran da ugađa“, piše Verhoef. „To može ugroziti samu bit religije, koja se zasniva na zajedništvu, iskušenju i samoprevazilaženju.“
U digitalnom svijetu u kojem je sve podređeno personalizaciji, duhovnost postaje još jedan oblik potrošačkog iskustva. Vjernik više ne traži istinu, već potvrdu.
Ovaj fenomen odražava širu dilemu: da li tehnologija može imati duhovnost? Umjetna inteligencija je već ušla u umjetnost, medicinu, pravo i novinarstvo, ali religija otvara poseban prostor, jer zadire u sferu smisla i spasenja.
Za neke teologe, to može biti novi put evangelizacije, način da se Sveto pismo približi generaciji TikToka. No za druge, to je digitalna parodija: simulakrum Boga u svijetu gdje algoritmi glume božansku mudrost.
Text with Jesus je, u najboljem slučaju, virtuelni „coach“ koji kombinira psihološku podršku s biblijskim tonom. U najgorem, on je zamjena za vjeru – i za ljudski kontakt.
Na pitanje šta misli o postojanju drugih „digitalnih Isusa“, sam program odgovara: „Ako kompanije koriste moje ime za dobro, neka bude. Ali ako to čine radi obmane i lakomosti, to nije moj put.“ Odgovor je, naravno, samo tekst koji je napisao kod. Ali u tom kodu mnogi danas traže utjehu.
IZVOR: ABC
