U fokusu su žene tri generacije povezane bosanskim porijeklom, ali oblikovane iskustvom života u Sloveniji. Njihove priče govore o dolascima, odlascima, prisutnosti, o osjećaju doma, ali i o trenucima kada taj osjećaj izostaje. Upravo u toj napetosti između “ovdje” i “tamo” nastaju slojevite i često neizgovorene dimenzije identiteta

U Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana, koji se posljednjih godina profilira ne samo kao vjerski, nego i kao kulturni i društveni centar otvoren za dijalog, započela je nova sezona fotografskih izložbi. U ambijentu vrta, koji tokom toplijih mjeseci postaje mjesto susreta, razgovora i zajedničkog promišljanja, ove godine realizira se ciklus od tri međusobno povezane fotografske izložbe pod nazivom Tri generacije žena, tri izložbe: sjećanja, migracije i identiteti.

Riječ je o projektu koji na suptilan, ali snažan način otvara pitanja koja su duboko prisutna u životima mnogih ljudi u dijaspori – pitanja pripadnosti, identiteta i odnosa prema vlastitom porijeklu. U vremenu kada se identitet često pojednostavljuje ili svodi na površne oznake, ovakav pristup vraća fokus na lično iskustvo, na priču i na složenost života između različitih kulturnih i društvenih prostora.

Prvi dio ciklusa otvoren je u četvrtak, 23. aprila, kada je predstavljeno prvih 9 fotografija i priča, nastalih u radu sa ukupno 27 učesnica. Posebnost ovog projekta jeste upravo proces njegovog nastanka, koji nije zamišljen kao klasična izložba, nego kao prostor istraživanja, razgovora i lične refleksije.

U fokusu su žene tri generacije povezane bosanskim porijeklom, ali oblikovane iskustvom života u Sloveniji. Njihove priče govore o dolascima, odlascima, prisutnosti, o osjećaju doma, ali i o trenucima kada taj osjećaj izostaje. Upravo u toj napetosti između “ovdje” i “tamo” nastaju slojevite i često neizgovorene dimenzije identiteta.

Važan dio projekta bio je razgovorni proces pod vodstvom dr. Mirjam Milharčič Hladnik iz Znanstveno-istraživačkog centra slovenske akademije znanosti i umjetnosti, koja se u svom radu bavi migracijama i usmenom historijom. Na otvorenju je istakla da, iako pričama pristupa kroz naučne metode, njihova vrijednost daleko nadilazi akademski okvir. Sjećanje, kako je naglasila, nije samo zapis prošlosti, već aktivna snaga koja oblikuje način na koji razumijemo sebe i svijet oko sebe.

Fotografski dio projekta realiziran je pod mentorstvom istaknute slovenske fotografkinje Katje Bidovec, gdje su učesnice same preuzele ulogu autorica fotografija u nastajanju. Kroz autoportret i pažljivo odabrane predmete (poput knjiga, diploma ili ličnih uspomena) oblikovale su vizualne priče koje prikazuju unutrašnji odnos prema vlastitoj prošlosti i sadašnjosti.

Ovakav pristup ima posebnu težinu u kontekstu djelovanja MKC Ljubljana. Otvaranjem prostora za ovakve projekte, centar ne govori samo o zajednici, nego aktivno doprinosi njenom razumijevanju i iznutra i prema široj javnosti. Umjetnost se ovdje ne koristi kao dekoracija, nego kao sredstvo dijaloga i promišljanja tema koje su često potisnute ili nedovoljno artikulirane.

Ciklus će se nastaviti u narednim mjesecima, a završit će zajedničkim razgovorom i refleksijom o iskustvima koja su se otvorila tokom procesa. Time projekat zaokružuje svoj osnovni cilj koji nije samo prikazati priče, nego ih učiniti dijelom šireg razumijevanja zajednice i njenog mjesta u savremenom društvu.

Posebno je značajno istaći da je inicijativa za ovaj projekat potekla iz same zajednice. Autorica ideje je mlada saradnica MKC Ljubljana, Selma Nezirovac, koja kroz svoj rad i studij likovne pedagogike, pokazuje kako umjetnički izraz može biti snažan alat za otvaranje kompleksnih društvenih pitanja. Njen doprinos ovom projektu svjedoči o važnosti uključivanja mladih u procese kulturnog stvaranja i o povjerenju koje im se pruža.

Prvi dio izložbe ostaje otvoren za posjetioce do 17. juna u vrtu MKC Ljubljana.

IZVOR: islamska-zajednica.si