Osim što je tražio ustupke u Donbasu, Trump je tokom susreta preuzeo i retoriku koja dolazi iz Moskve. Rekao je Zelenskom da mu je Putin objasnio kako rat „nije ni pravi rat, već specijalna operacija“. Takođe je ustvrdio da ruska ekonomija „funkcioniše odlično“, iako je ranije više puta govorio o nestašicama i recesiji u Rusiji

Susret Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući izgledao je kao još jedan u nizu teških, ali rutinskih bilateralnih sastanaka. Međutim, ono što se dogodilo kad su novinari napustili prostoriju a dvije delegacije počele razgovore pretvorilo je taj susret u novi diplomatski sukob na rubu skandala.

Prema navodima upućenih izvora, razgovor između američkog i ukrajinskog predsjednika ubrzo se pretvorio u „svađu na povišenim tonovima“, s Trumpom koji je „neprestano vrijeđao i galamio“, zahtijevajući da Ukrajina „prepusti cijeli Donbas Rusiji“.

Prema istim izvorima, Trumpov zahtjev da Zelenski pristane na predaju Donbasa nije došao slučajno. Samo dan ranije, Vladimir Putin je, u telefonskom razgovoru koji je prema Kremlju inicirala Moskva, postavio uslove za „prekid neprijateljstava“. Među njima, ključni je bio da Rusija zadrži cjelokupan Donbas, oblasti Donjeck i Lugansk, nad kojima već ima više od 80 posto kontrole. Zauzvrat bi, navodno, dopustio povrat dijelova teritorija u drugim okupiranim oblastima, poput Zaporižja i Hersona.

Trump je, po svemu sudeći, taj okvir prihvatio kao razuman. „Putin će te uništiti ako to ne dogovoriš odmah“, rekao je Zelenskom, predstavljajući rusku ponudu kao „realan izlaz iz rata“.

Ukrajinski predsjednik je na sastanak došao s mapama, koje su njegovi saradnici unosili u Bijelu kuću, spreman da pokaže kako Ukrajina može poboljšati poziciju na frontu i dovesti Putina za pregovarački sto iz slabije pozicije. U toj strategiji ključnu ulogu bi imala američka pomoć u vidu isporuke krstarećih raketa Tomahawk, oružja koje bi moglo promijeniti tok rata.

Trump je u prethodnim sedmicama više puta nagovijestio da razmatra takvu opciju kao način pritiska na Kremlj. Međutim, nakon razgovora s Putinom i neposredno prije sastanka sa Zelenskim, ta je ideja nestala s dnevnog reda. Pred novinarima je izjavio: „Nama trebaju Tomahawkovi“, čime je praktično zakopao svaku nadu Kijeva da će ih dobiti.

U privatnom dijelu sastanka otišao je i dalje,  gurnuo je ukrajinske karte u stranu, rekavši da je „bolestan od svih tih linija fronta“ i da „nema pojma gdje se ta crvena linija uopšte nalazi“.

„Stav je bio jasan: ne možete povratiti teritorije, ne možemo vas spasiti, pokušajte s diplomatijom“, prenio je jedan od učesnika sastanka.

Osim što je tražio ustupke u Donbasu, Trump je tokom susreta preuzeo i retoriku koja dolazi iz Moskve. Rekao je Zelenskom da mu je Putin objasnio kako rat „nije ni pravi rat, već specijalna operacija“. Takođe je ustvrdio da ruska ekonomija „funkcioniše odlično“, iako je ranije više puta govorio o nestašicama i recesiji u Rusiji.

Atmosfera je podsjećala na žestoku prepirku iz februara, kad su Trump i Zelenski imali sličan sukob u Ovalnom uredu, tada u prisustvu potpredsjednika SAD-a JD Vancea. Ovaj put, međutim, bijes se odvijao iza zatvorenih vrata.

Trump, koji sve češće govori o potrebi da se „rat okonča brzo“, izgleda da sada traži brz sporazum čak i po cijenu da Ukrajina izgubi dio teritorija. Prema nekim svjedočenjima, tokom sastanka se više puta požalio da još nije dobio Nobelovu nagradu za mir, dodajući kako bi mu „sporazum između Rusije i Ukrajine“ mogao konačno osigurati tu nagradu, kao i potvrditi uspjeh u njegovoj politici „stabilnog svijeta“ poslije dogovora Izraela i Hamasa.

Zelenski je nakon sastanka djelovao iscrpljeno, ali pokušao je ostati diplomatski odmjeren. Pred novinarima je rekao da je „razgovor bio konstruktivan“ i da „vodi bliže kraju rata“, iako su mediji već izvještavali o burnim scenama iz Bijele kuće.

Nekoliko dana kasnije, nakon što su u javnost procurili detalji o svađi, Zelenski je otvoreno rekao da Trump „želi brzu pobjedu, kraj rata, i to bi bila pobjeda za svakog razumnog čovjeka“, ali je odmah dodao: „Ono što Putin želi je potpuna okupacija Ukrajine.“

Zelenski je upozorio da postoji realna opasnost da se dogodi ono čega se Ukrajinci najviše plaše, da njihova budućnost bude predmet tuđih dogovora, bez njihove saglasnosti. „Ako nas natjeraju da progutamo ono što je već stavljeno na sto, ako nas natjeraju da potpišemo loš teritorijalni dogovor, jasno je da će sljedeći korak biti rješenje ostatka bez nas“, rekao je.

Sličan ton stigao je i iz Evrope. Bivši visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell kazao je da „Trump i Putin očigledno imaju dogovor još od susreta u Aljasci“, te da je „Trump sada taj koji pokušava natjerati Zelenskog da ga prihvati“. Poljski premijer Donald Tusk bio je jednako oštar: „Niko ne smije vršiti pritisak na Ukrajinu da daje teritorijalne ustupke. Jedini pritisak mora biti onaj koji zaustavlja agresora. Politika popuštanja nikada nije donijela pravedan mir.“

Zelenski je istog dana, po završetku sastanka u Bijeloj kući, kontaktirao glavne evropske saveznike. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je novu konferenciju u Londonu u okviru tzv. „koalicije dobrovoljaca“, koju čini tridesetak zemalja pod vodstvom Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Cilj tog okupljanja je definisanje zajedničkog evropskog stava prema eventualnim američko-ruskim inicijativama.

Zelenski je potvrdio da mu je američka strana prenijela „ruske zahtjeve“, ali je naglasio kako ne vjeruje da to predstavlja zvaničnu poziciju Washingtona. Prema njegovim riječima, Bijela kuća je samo „proslijedila ono što je čula od Kremlja“, naročito iz telefonskog razgovora Putina i Trumpa od 16. oktobra.

Na ruskoj strani, glasnogovornik Dmitrij Peskov odmah je izjavio da Moskva neće prihvatiti primirje koje podrazumijeva „zamrzavanje“ linije fronta, jer bi to značilo da ukrajinske trupe ostaju u oblastima koje Rusija smatra „legitimno pripojenim“.

Zelenski je potvrdio da Rusija i dalje insistira na kontroli cijelog Donbasa, te da Ukrajina trenutno drži tek oko 30 posto teritorije Donjecke oblasti. Dodao je i da postoji nova ideja u Kremlju, da bi, u zamjenu za Donbas, Moskva mogla vratiti Kijevu kontrolu nad okupiranim dijelovima Zaporižja i Hersona, ali da ta ponuda „još nije dovoljno jasna“. O sudbini Krima, koji je Rusija anektirala 2014., ovog puta nije bilo riječi ni s američke ni s ukrajinske strane.

Tema buduće Trump-Putin konferencije, koja bi se trebala održati u Budimpešti, takođe je došla na dnevni red. Zelenski je Trumpu rekao da Mađarska ne može biti neutralni posrednik, podsjetivši da je premijer Viktor Orbán glavni ruski saveznik u EU. Ipak, dodao je da je spreman prisustvovati sastanku „ako bude pozvan“.

Tokom razgovora dotaknuto je i pitanje američkog oružja. Zelenski je ponovo istakao koliko je Ukrajini važno da dobije Tomahawk rakete, no Trump je tu temu zatvorio, rekavši da bi „to bilo nepotrebno povećanje napetosti s Rusijom“. Umjesto toga, postignut je okvirni dogovor da evropski saveznici, u okviru NATO-a, u srednjem roku kupe 25 baterija protivzračnih sistema Patriot za potrebe ukrajinske odbrane.

Na kraju, Zelenski je podsjetio da on kao predsjednik uopšte nema ovlasti da odlučuje o promjenama granica zemlje. Bilo kakva promjena teritorijalnog suvereniteta zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu i odluku Vrhovnog suda. I vlada i opozicija u Kijevu smatraju da bi takva odluka bila gotovo nemoguća u trenutnim okolnostima.