Uz tebriknamu Bajram šerif mubarek olsun! ide i tekst kratke Bjelevčeve pjesme što ju je u svojoj Hrestomatiji alhamijado književnosti pribilježio Abdurahman Nametak 1981, a kojoj je evo došlo vrijeme da se aktualizira i u ovom našem vaktu.
Mostarac Abdullah Bjelevac – inače otac Abdurezaka Hifzi Bjelevca, bošnjačkog i bh. pisca, koji je kod nas vjerovatno najpoznatiji po romanu Minka – u drugoj polovini 19. st. u okrilju bosnevijske (alhamijado) literarne tradicije sastavio je jednu kraću pjesmu na bosanskom jeziku povodom mubarekleisanja Bajrama.
Uz tebriknamu Bajram šerif mubarek olsun! ide i tekst kratke Bjelevčeve pjesme što ju je u svojoj Hrestomatiji alhamijado književnosti pribilježio Abdurahman Nametak 1981, a kojoj je evo došlo vrijeme da se aktualizira i u ovom našem vaktu.
Tebriknama Abdullaha Bjelevca
Bog veselo da učini Bajram vam,
kao Bajram, i ostale dane vam!
Vaši posli sve sretnije išli vam,
zamršaja nikad ne bilo vam!
Srce časno muku da ne vidi vam,
Da provedeš veselo sabah, ahšam!
Da procvate na svijetu svašto vam,
Slavno, časno i svijetlo ime vam!
Inače su lekseme tebrik i tebriknama, kako navodi Abdulah Škaljić u svom Rječniku turcizama, lekseme orijentalnog porijekla. Obje su u bosanski leksički sistem ušle posredovanjem turskog jezika, s napomenom da je riječ tebrik porijeklom iz arapskog jezika, što bi značilo „čestitanje“, i s kojom u semantičko-tvorbenim odnosima stoje i „postojanije“ lekseme, kao što su npr. berićet ili novije bereket, mubareć ili mubarek i sl., dok je leksema tebriknama arapsko-perzijska složenica, formirana od već spomenute lekseme tebrik i perzijske lekseme nama odnosno name, što znači knjiga, pa bi se tebriknama mogla opisati savremenim jezikom kao čestitka.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
