Američki ambasador u Izraelu, Mike Huckabee, potvrdio je ove sedmice da je Tel Aviv isporučio Abu Dhabiju bateriju sistema „Gvozdena kupola“ (Iron Dome) za presretanje iranskih napada. Saradnja je otišla i korak dalje slanjem vojnog osoblja za obuku i podršku. Ovakav nivo javno-privatne vojne asistencije između jedne arapske države i Izraela do sada je bio nezamisliv

Ratni sukob s Iranom doveo je zemlje Zaljeva u najosjetljiviju poziciju u njihovoj modernoj historiji. Valovi projektila i dronova koje je Teheran lansirao u prvim sedmicama konflikta srušili su pažljivo građen imidž ovih zemalja kao oaza stabilnosti. Istovremeno, blokada Hormuškog tjesnaca direktno ugrožava njihove ekonomije, koje su i dalje egzistencijalno ovisne o izvozu sirove nafte.

Uprkos ozbiljnosti situacije, petromonarhije su od početka krize pokušavale projektovati sliku neutralnosti i suzdržanosti. Njihov javni diskurs bio je uniforman: ofanziva Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Islamske Republike odvija se bez njihovog učešća.

Međutim, stvarnost iza zatvorenih vrata sugerira sasvim drugačiji scenario.

Novi detalji ukazuju na to da su i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) izveli direktne vojne napade na Iran u danima koji su prethodili prekidu vatre. Prema izvještajima agencije Reuters, saudijske snage provele su operacije krajem marta kao odgovor na kontinuiranu agresiju režima Teerana protiv Rijada. Iako saudijska vlada nije zvanično potvrdila ove akcije, niti su mete precizno identifikovane, zapadni i iranski zvaničnici upućeni u situaciju daju kredibilitet ovim informacijama.

Izvori navode da je Saudijska Arabija o svojim akcijama direktno obavijestila Teheran. Nakon intenzivne diplomatske aktivnosti iza kulisa, postignut je prešutni dogovor o deeskalaciji. Statistika potvrđuje ovu promjenu: sa više od 105 napada dronovima i projektilima na Saudijsku Arabiju u posljednjoj sedmici marta, intenzitet je pao na svega 25 napada u prvoj sedmici aprila.

S druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati svoje su operacije fokusirali na početak aprila. The Wall Street Journal izvještava o bombardovanju rafinerije nafte na otoku Lavan. Ova ofanziva, izvršena istog dana kada je na snagu stupilo primirje između Washingtona i Teherana, nanijela je ozbiljnu štetu postrojenju, značajno smanjujući njegove proizvodne kapacitete. Teheran je tada optužio Emirate i Kuvajt za udar, odgovorivši novim raketnim salvama.

Kao i Rijad, Abu Dhabi izbjegava potvrdu učešća, pozivajući se generički na „pravo na samoodbranu“. Činjenica je da su Emirati podnijeli najveći teret rata: od početka neprijateljstava, bili su meta više od 2.800 iranskih projektila i dronova, u kojima je stradalo najmanje deset civila.

Iranski fokus na Emirate ima duboku geopolitičku logiku. Ova zemlja je trenutno najčvršći saveznik SAD-a i Izraela u Perzijskom zaljevu. Uz Bahrein, UAE su bili prva monarhija koja je potpisala Abrahamove sporazume, a trenutni sukob samo je dodatno učvrstio taj savez, posebno u vojnom domenu.

Američki ambasador u Izraelu, Mike Huckabee, potvrdio je ove sedmice da je Tel Aviv isporučio Abu Dhabiju bateriju sistema „Gvozdena kupola“ (Iron Dome) za presretanje iranskih napada. Saradnja je otišla i korak dalje slanjem vojnog osoblja za obuku i podršku. Ovakav nivo javno-privatne vojne asistencije između jedne arapske države i Izraela do sada je bio nezamisliv.

Otkrića o umiješanosti Saudijske Arabije i Emirata u direktne sukobe otvaraju ključno pitanje: šta će se desiti ako se rat ponovo rasplamsa? Hoće li Iran odustati od retorike o „neutralnim susjedima“ i tretirati ove zemlje kao aktivne borce? Ukoliko se to dogodi, trajna nestabilnost u Perzijskom zaljevu više neće biti samo rizik, već zagarantovana realnost.

IZVOR: ABC