Iako je postignut napredak po pitanju naseljenika, Evropska unija ostaje duboko podijeljena oko snažnijih mjera protiv Tel Aviva. Španija, Irska i Slovenija nastavljaju insistirati na potpunoj suspenziji Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, što je korak koji zahtijeva jednoglasnost i trenutno se smatra nezamislivim
Evropa se polako oslobađa sjene Viktora Orbána. Dolazak novog mađarskog premijera Pétera Magyara i njegove stranke TISZA na vlast formalizovan je ove sedmice prvom značajnom odlukom Vijeća za vanjske poslove EU: postignut je politički dogovor o uvođenju novih sankcija protiv nasilnih izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali.
Mjesecima je mađarska vlada pod kontrolom Fidesza blokirala ove mjere, koristeći pravo veta ne toliko iz simpatija prema Izraelu, koliko kao sredstvo pritiska na Brisel zbog otvorenih sporova koje je Budimpešta imala s ostatkom Unije. Promjenom vlasti u Mađarskoj, nade u Briselu su porasle, a jučerašnji sastanak šefova diplomatija potvrdio je da je blokada konačno prošlost.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izrazila je olakšanje nakon što niko od prisutnih ministara nije uložio prigovor na mjeru koja se odnosi na sedam pojedinaca i entiteta. “Bilo je krajnje vrijeme da pređemo sa zastoja na akciju. Ekstremizam i nasilje imaju posljedice”, poručila je Kallas. S druge strane, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar osudio je odluku, nazvavši je proizvoljnom i politički motivisanom.
Ipak, put do ovog dogovora zahtijevao je određene ustupke. Kako bi se osigurala jednoglasnost, s liste prijedloga uklonjena su dvojica najekstremnijih ministara u vladi Benjamina Netanyahua, čije je sankcionisanje za pojedine države članice još uvijek previše ambiciozan korak. Time je eliminisan otpor posljednjih neodlučnih prijestonica koje su se ranije skrivale iza mađarskog veta.
Iako je postignut napredak po pitanju naseljenika, Evropska unija ostaje duboko podijeljena oko snažnijih mjera protiv Tel Aviva. Španija, Irska i Slovenija nastavljaju insistirati na potpunoj suspenziji Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, što je korak koji zahtijeva jednoglasnost i trenutno se smatra nezamislivim.
Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares pozvao je na barem djelimičnu suspenziju sporazuma, što bi dovelo do gubitka određenih trgovinskih prednosti koje Izrael trenutno uživa. Za ovakvu odluku potrebna je kvalifikovana većina – podrška 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU. Albares je kritikovao “nejasne” razloge zbog kojih se ovo pitanje još uvijek ne stavlja na glasanje, naglašavajući da je kredibilitet Unije na kocki.
Kaja Kallas je pojasnila da potrebna većina za suspenziju trgovinskih povlastica još uvijek ne postoji. Ništa se ne može pokrenuti bez pristanka Italije i Njemačke, koje, uprkos tome što su pooštrile retoriku prema Izraelu, trenutno nisu spremne ići dalje od sankcija protiv ekstremnih pojedinaca.
Dok se u Briselu radi na prijedlozima za ograničavanje trgovine proizvodima iz naselja na Zapadnoj obali, što predlažu Francuska i Švedska, šira kaznena politika EU ostaje talac unutrašnjih neslaganja. Mađarski veto je uklonjen, ali pravi izazov za evropsku diplomatiju ostaje pronalaženje konsenzusa između zemalja koje zahtijevaju jasne mjere protiv Izraela i onih koje takve napore, aktivno ili pasivno, i dalje usporavaju.
