Prema njegovim riječima, dugotrajna čekanja više nisu anomalija vezana za jedan praznični vikend, već sistemski propust koji se ponavlja ciklično. Postojeći infrastrukturni kapaciteti, kako navodi, odavno su prestali odgovarati stvarnim potrebama i frekvenciji prometa koja kontinuirano raste, naročito nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, Armin Hodžić, zatražio je hitnu intervenciju države i nadležnih institucija zbog alarmantne situacije na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom. Fokusirajući se na prijelaze Maljevac i Izačić, Hodžić je istaknuo da višesatna čekanja više nisu incidenti već pravilo koje guši svakodnevni život i lokalno gospodarstvo.
Tokom posljednje sjednice Hrvatskog sabora, zastupnik Armin Hodžić skrenuo je pažnju javnosti i Vlade na hronični problem koji pogađa hiljade građana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nefunkcionalnost ključnih graničnih prijelaza. U svom izlaganju, direktnom apelu za humaniji i efikasniji pristup graničnim kontrolama, Hodžić je naglasio da se trenutno stanje na terenu direktno kosi s proklamiranim ciljevima o boljoj regionalnoj povezanosti i dobrosusjedskim odnosima.
Njegov istup uslijedio je nakon dramatičnih izvještaja o haotičnim scenama tokom nedavnih praznika, kada su putnici na ulaz u Republiku Hrvatsku čekali rekordnih deset sati. Hodžić je precizirao da ovi problemi najteže pogađaju prijelaze Maljevac i Izačić, koji predstavljaju vitalne tačke komunikacije za stanovništvo Unsko-sanskog kantona, ali i njima susjednih dijelova Hrvatske poput Karlovačke i Ličko-senjske županije.
“Danas želim govoriti o temi koja možda na prvi pogled djeluje tehnički ili administrativno, ali koja u stvarnosti duboko utječe na život desetaka tisuća ljudi. Tijekom praznika svjedočili smo višesatnim čekanjima, ljudi su na pojedinim prijelazima čekali do deset sati. To su obitelji, starije osobe, radnici i prijevoznici koji samo žele stići svojim kućama,” istaknuo je Hodžić za saborskom govornicom.
Zastupnik Hodžić je argumentirao da granica između ove dvije države ne smije biti tretirana isključivo kao sigurnosna linija ili administrativni zid, posebno u kontekstu duboke historijske i ekonomske isprepletenosti zajednica s obje strane. Ukazao je na činjenicu da su mnogi životi doslovno podijeljeni između dvije države, značajan broj ljudi u jednoj zemlji radi, dok u drugoj živi, svakodnevno prelazeći granicu radi osnovnih životnih potreba.
Prema njegovim riječima, dugotrajna čekanja više nisu anomalija vezana za jedan praznični vikend, već sistemski propust koji se ponavlja ciklično. Postojeći infrastrukturni kapaciteti, kako navodi, odavno su prestali odgovarati stvarnim potrebama i frekvenciji prometa koja kontinuirano raste, naročito nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
“Moramo biti svjesni, granica nije samo linija na karti, to je prostor života. Ljudi su povezani obiteljski, gospodarski, kulturno i emocionalno. Mnogi rade u jednoj zemlji, a žive u drugoj. Zato pitanje funkcioniranja graničnih prijelaza nije samo sigurnosno, ono je prvenstveno pitanje kvalitete ljudskog života,” upozorio je zastupnik Hodžić.
Iako je u svom govoru priznao ozbiljnost obaveza koje Hrvatska ima kao članica Evropske unije i čuvar vanjske granice schengenskog prostora, Hodžić je naglasio da sigurnosni protokoli ne smiju biti izgovor za potpunu paralizu kretanja. On smatra da se zaštita granice može i mora provoditi na tehnološki napredniji način koji neće rezultirati humanitarnim zastojima.
Kao konkretne mjere za rješavanje krize, Hodžić je predložio hitna i značajna infrastrukturna ulaganja. To prije svega podrazumijeva proširenje prometnih traka na najopterećenijim prijelazima, poput Maljevca, ali i modernizaciju samih sustava kontrole. Također je pozvao na privremeno povećanje broja graničnih službenika tokom vrhunaca sezone, te na daleko bolju operativnu koordinaciju između graničnih policija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
“Nije dobra slika da prvi dojam o ulasku u europski prostor putnici dobiju kroz višesatna mrcvarenja na granici. To stvara nepotrebne i visoke troškove prijevoznicima, usporava trgovinu i šalje lošu poruku turistima. Potrebna su nam suvremena digitalna rješenja koja bi ubrzala protok putnika bez ugrožavanja sigurnosti,” zaključio je on u svom izlaganju.
Na kraju govora, zastupnik Hodžić je poslao konstruktivnu poruku Vladi i nadležnim ministarstvima, izražavajući uvjerenje da Hrvatska posjeduje institucionalni kapacitet za rješavanje ovog problema. Apelovao je na strateško planiranje, jer će povezanost regije i turistički promet u narednim godinama samo rasti, čineći trenutne zastoje ne samo neodrživim, već i štetnim za ugled države. Njegova poruka bila je jasna: granica mora ostati sigurna, ali mora postati funkcionalna za ljude koji uz nju i od nje žive.
