Evropska komisija je u srijedu predstavila svoju prvu listu “sigurnih” zemalja porijekla za potrebe azila, navodeći listu država iz kojih će oni koji traže azil biti predmet ubrzane obrade u roku od tri mjeseca.
Zahtjevi za azil migranata koji dolaze iz zemalja kandidata za članstvo u EU i sedam drugih zemalja bit će procijenjeni u brzim procedurama.
Evropska komisija je u srijedu predstavila svoju prvu listu “sigurnih” zemalja porijekla za potrebe azila, navodeći listu država iz kojih će oni koji traže azil biti predmet ubrzane obrade u roku od tri mjeseca.
Komisija smatra da sve zemlje kandidati ispunjavaju kriterije za proglašenje sigurnim zemljama porijekla, sa privremenim izuzetkom Ukrajine zbog rata na njenoj teritoriji koji je u toku. To znači da su na listi Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska. Njima se pridružuje još sedam država: Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis.
Migranti iz svih ovih zemalja rijetko su prihvaćeni kao izbjeglice u Evropskoj uniji, sa stopama priznavanja jednakim ili manjim od 5%, rekao je zvaničnik EU.
Evropsku listu sada moraju odobriti Parlament i države članice, ali ona nije namijenjena zamjeni nacionalnih lista.
Mnoge zemlje EU imaju svoje liste sigurnih zemalja porijekla, čiji građani podliježu ubrzanoj proceduri azila.
Na primjer, italijanska lista obuhvata 19 zemalja, uključujući Ganu, Senegal i Alžir. Njemačka trenutno navodi devet zemalja, ali nova vlada želi da je značajno proširi uključujući Alžir, Indiju, Maroko i Tunis.
Komisija kaže da će njena zajednička lista potaknuti konvergenciju među nacionalnim listama država članica. Lista Komisije bi se također mogla naći u budućim prijedlozima o ovom pitanju, kako bi se pojednostavilo označavanje sigurnih zemalja porijekla, rekao je zvaničnik EU.
Lista sigurnih zemalja porijekla EU je također „dinamična“, što znači da se zemlje mogu ukloniti ili uključiti nove zemlje. Komisija će redovno preispitivati uslove svake zemlje na listi, rekao je zvaničnik i dodao: “Činjenica da neka zemlja sada nije na listi ne znači da ta zemlja nužno nije bezbedna”.
Označavanje sigurnih zemalja porijekla pokazalo se kontroverznim.
U raznim državama članicama sudovi su blokirali deportaciju migranta ili rješavanje njihovog zahtjeva za azil po ubrzanom postupku, uz obrazloženje da se njihova zemlja porijekla ne može utvrditi bezbijednom.
