Susret predsjednika slovenačkog Državnog zbora Zorana Stevanovića i šefa parlamenta entiteta RS-a, Nenada Stevandića, izazvao je političku buru u Ljubljani. Ugostivši političara s američke crne liste, osumnjičenog za ratne zločine i bliskog saveznika Milorada Dodika, Stevanović je ponovo ogolio svoje proruske i prosrspke stavove, pretvarajući slovenski parlament u poligon za legitimaciju radikalnih opcija s Balkana

Kada se iza zatvorenih vrata slovenačkog parlamenta priprema posjeta koja se ne nalazi na zvaničnom protokolu Državnog zbora, to neminovno privlači pažnju javnosti i otvara pitanje političkih motiva. Upravo se to dogodilo danas prilikom dolaska Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, u zvaničnu posjetu Ljubljani, gdje ga je ugostio predsjednik Državnog zbora Zoran Stevanović. Cjelokupna posjeta izvedena je bez najave na službenim internetskim stranicama parlamenta, što je jasna potvrda da nije bila riječ o formalnoj parlamentarnoj delegaciji, već o polutajnom susretu političkih istomišljenika.

Stevandić, koji je u političkim krugovima prepoznat kao ključni i odani saveznik Milorada Dodika, te lider stranke Ujedinjena Srpska koja tvori okosnicu vladajuće koalicije u Banja Luci, stigao je u slovenački parlament svega nekoliko mjeseci nakon što je vlast u Ljubljani uvela zabranu ulaska samom Dodiku. Riječ je o političaru koji je u prošlosti oštro napadao Vladu Slovenije zbog sankcija Dodiku, nazivajući te odluke „diktatom iz Brisela“ i poniženjem za slovenački narod.

Dok su državne institucije u Ljubljani, na prijedlog obavještajnih službi i u skladu s vanjskom politikom Evropske unije, zalupile vrata lideru SNSD-a uslijed njegovog podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, u isto vrijeme je sam vrh parlamenta poslužio kao zaobilazni put za njegovog najbližeg saradnika. Primanjem Nenada Stevandića, čovjeka koji provodi istu politiku i koji se i sam nalazio pod obradom pravosuđa, Zoran Stevanović je praktično otvorio sporedni ULAZ za Dodikovu agendu u trenutku kada je samom Dodiku pristup Sloveniji najstrože zabranjen.

Inače, Stevandićevo gostovanje izazvalo je oštre reakcije i pokrenulo seriju analitičkih tekstova u vodećim slovenačkim medijima, pri čemu su portali Necenzurirano i dnevni list Večer detaljno rekonstruisali Stevandićevu političku i ratnu biografiju.

Podsjetili su javnost da je Stevandić dugi niz godina bio visoki funkcioner Srpske demokratske stranke (SDS), koju je 1990. godine osnovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić. Njegovo ime izuzetno je prisutno u sudskim spisima i presudama Haškog tribunala, kao i u predmetima pred pravosuđem Bosne i Hercegovine. U haškoj presudi Radoslavu Brđaninu, nekadašnjem potpredsjedniku Vlade RS-a, Stevandić je direktno označen kao vođa paravojne jedinice Srpske odbrambene snage (SOS), dok ga svjedočanstva sa suđenja Radovanu Karadžiću i Momčilu Krajišniku dodatno opisuju kao komandanta SOS-a i ozloglašenih „Crvenih beretki“.

Takođe, u optužnici protiv Stojana Župljanina, bivšeg načelnika Službe državne bezbjednosti u Banja Luci, Stevandić se navodi kao dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je vršio zločine nad nesrpskim stanovništvom. Posebno odjeljenje za ratne zločine Tužiteljstva BiH vodi istragu o dešavanjima iz 1992. godine na području Kotor-Varoši, u kojoj je Stevandić obuhvaćen kao osumnjičeni. Brojni svjedoci su u sudskim postupcima do detalja opisali njegovu ulogu u zlostavljanju, premlaćivanju i teroru nad bošnjačkim i hrvatskim civilima, dok ga izvori dovode u vezu i sa ubistvom banjalučkog policijskog inspektora Miodraga Šušnice 1992. godine.

Osim ratnog prtljaga, slovenački mediji naglašavaju i njegovu savremenu destabilizirajuću ulogu: Stevandić se od 2023. godine nalazi pod direktnim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Protekle godine našao se pod obradom pravosuđa BiH zajedno s Dodikom i tadašnjim premijerom Radovanom Viškovićem zbog sumnje u napad na ustavni poredak, nakon usvajanja neustavnih zakona u entitetskoj skupštini. Iako je Sud BiH u jednom trenutku izdao potjernicu jer se nisu odazivali na pozive za saslušanje, a Interpol odbio raspisati međunarodnu potjernicu, istraga protiv ove trojke je u novembru prošle godine obustavljena uslijed nedostatka dokaza.

Slovenački mediji u svojim analizama stavljaju poseban fokus na domaćina ovog susreta, predsjednika parlamenta Zorana Stevanovića, koji predvodi stranku Resni.ca. Njegov potez da ugosti Stevandića u zgradi Državnog zbora ne posmatra se kao izolovan incident, već kao dio šireg političkog spektra i ideološkog pozicioniranja koje Stevanović već duže vrijeme zagovara.

Stevanovića opisuju kao političara s proruskim i prosrpskim stavovima bliskim zvaničnom Beogradu i Banja Luci, što njegov prijem Stevandića u slovenačkom parlamentu stavlja u širi politički kontekst. Stevanović se u slovenačkoj javnosti profilisan kao otvoreni zastupnik politike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim se službeno sastao u Beogradu u junu, nazivajući Vučićevu vanjsku politiku „izbalansiranom i mudrom državničkom strategijom“. Po Stevanovićevom mišljenju, Slovenija bi se trebala ugledati na Srbiju i razvijati jednako bliske odnose s Briselom, Moskvom i Pekingom, distancirajući se od direktnih smjernica koje dolaze iz Evropske unije.

Osim toga, Stevanović je poznat po oštrom protivljenju nezavisnosti Kosova, tvrdeći da ono nema pravni osnov, te po javnoj kritici sankcija koje je Golobova vlada izrekla Miloradu Dodiku. Prilikom proteklih parlamentarnih izbora u Sloveniji, Dodik je javno pozivao Srbe koji žive u Sloveniji da glasaju za Janeza Janšu i SDS, no nakon izbora uputio je čestitke i Stevanoviću, oslovljavajući ga kao autentični politički glas srpske zajednice u Sloveniji.

Stevanovićevo porijeklo i porodične veze dodatno pojašnjavaju zašto on sa posebnom pažnjom posmatra politička dešavanja preko Save. Iako je rođen u Jesenicama te je cjelokupan profesionalni i politički put izgradio u Sloveniji, od policijske službe do gradskog vijećnika u Kranju i lidera stranke Resni.ca, Stevanović je po ocu porijeklom vezan za Bosnu i Hercegovinu, oztac mu je rodom sa prostora današnjeg entiteta Republika Srpska.

Te privatne korijene Stevanović je s vremenom pretvorio u čvrstu političku platformu: u slovenačkoj javnosti godinama nastupa kao zaštitnik interesa srpske zajednice, dok u političkim krugovima u Banja Luci i Beogradu uživa otvorenu podršku. Svoje veze s Bosnom dodatno je potvrdio javnim protivljenjem sankcijama koje je Slovenija izrekla Miloradu Dodiku, čime je pokazao da pitanje Republike Srpske za njega nije samo vanjskopolitička tema, već ključni element vlastitog političkog identiteta.

Prijem političara sa američke crne liste i osobe pod istragom za ratne zločine u režiji lidera stranke Resni.ca odvio se u trenutku kada se u slovenačkom parlamentu raspravljalo o savjetodavnom referendumu o ukidanju prava glasa strancima na lokalnim izborima, mjeri koja izravno pogađa više od 100.000 državljana trećih zemalja, među kojima su brojne zajednice iz BiH i Srbije. Tajming i karakter ove posjete jasno pokazuju da Stevanović slovenačku parlamentarnu govornicu koristi za promoviranje agende koja direktno kontrira zvaničnoj vanjskoj politici Evropske unije i Slovenije, pretvarajući Državni zbor u poligon za legitimaciju radikalnih opcija s Balkana.