Šesti broj časopisa “Bosna” (4/2025) dolazi kao svjedočanstvo da Bošnjaci u Republici Hrvatskoj nikada nisu bili jači, institucionalno vidljiviji i prisutniji kroz programe kulturne autonomije, a da ta snaga ni u jednome trenutku nije prijeteća poruka nikome. Naprotiv, ona se ogleda u plemenitim vrlinama kulture, obrazovanja, nauke, umjetnosti, dijaloga i ljudskih susreta, što je potvrđeno na nedavnoj Nacionalnoj konvenciji Bošnjaka u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka

Broj otvara uvodna riječ glavnog urednika Filipa Mursela Begovića, „Spašavali bismo islam od Zapada, možemo li ga spasiti od sebe“, kao misaoni okvir o unutarnjem buđenju i samokritici bošnjačkog intelektualnog prostora.

U istom duhu slijedi i izvještaj s Nacionalne konvencije Bošnjaka, koji problematizira jedan od najvećih izazova pred Nacionalnom koordinacijom Bošnjaka u Republici Hrvatskoj – poraznu statistiku iz službenih državnih registara prema kojoj je u Hrvatskoj čak 23.396 građana upisano kao “Muslimani”, dok se tek 13.147 izjasnilo kao Bošnjaci.

Iz tog podatka proizlazi da gotovo polovica zajednice i dalje ne koristi svoje pravo na nacionalno ime, što je bio povod da Koordinacija pokrene kampanju. Ona nije tek administrativna inicijativa, nego poziv na razvijanje samosvijesti, pojačani aktivizam kroz obrazovanje i kulturu – na odgovornost prema vlastitom identitetu i budućnosti.

Središnji dio časopisa čine značajni intervjui:  s autorom nedavno u Zagrebu izašle knjige „Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom. Suglasnik h u bosanskom jeziku“ prof.  dr. Alenom Kalajdžijom, s književnikom Bajruzinom Hajrom Planjcem kojemu je također u Zagrebu izašao izbor iz priča za djecu, šeficom Odjela za brak i porodicu Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH Safijom Malkić, znanstvenicom i književnom prevoditeljica te voditeljicom Orijentalne zbirke HAZU Tatjanom Paić-Vukić, i autorom monografije „Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini“ Kenanom Šurkovićem.

Reportaža Jakuba Salkića “Ima i s Drine vedrine – Kako je u gradu s dvadesetak katolika izgrađena nova crkva” donosi priču iz Goražda kao primjer međureligijskog povjerenja i ljudske širine. Naš novinar je na terenu otkrio kako je u većinski bošnjačkom gradu obnovljena Crkva Blaženih Drinskih mučenica uz podršku lokalne zajednice, vjernika svih konfesija, pa i institucija iz Hrvatske i Federacije BiH. U tekstu se Goražde prikazuje kao prostor suživota, gdje vjera nije granica nego most.

U tematskom dijelu izdvajaju se tekstovi Nedima Hasića, Stipe Majića i Mesuda Šadinlije, od eseja o „bosanskom orijentalizmu“ i „Zelenom kadru“ do književno-historijskih analiza Ive Andrića i Hasana Kikića, ali i rubrika “Monografija klasika” gdje se daje uvid u stvaralaštvo likovnog umjetnika Džeke Hodžića. Tu su i prikazi novih izdanja i rubrika Novi glasovi, s pričom Mirsade Šerifović „Una“, a podlistak BosnaInfo donosi savremeni puls bošnjačke nacionalne manjine.

DIGITALNO IZDANJE ČITAJTE NA OVOM LINKU:
BOSNA BROJ 6

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Spašavali bismo islam od Zapada, možemo li ga spasiti od sebe

NACIONALNA KONVENCIJA BOŠNJAKA
– Bošnjaci u Hrvatskoj nikada jači
– Nacionalna koordinacija pokreće kampanju za ispravak imena

INTERVJUI
Prof. dr. Alen Kalajdžija: Nema nikakve sumnje da bi se katedra bosnistike trebala otvoriti u Hrvatskoj (Razgovarao: Filip Mursel Begović)
Bajruzin Hajro Planjac: Čitaju me i u Indiji, a od svojih komšija i školskih drugara napravio sam književne junake (Razgovarao: Filip Mursel Begović)
Safija Malkić: Ako ženu zatvorimo u kuću, mi kao zajednica nećemo biti uspješni u budućnosti (Razgovarao: Jakub Salkić)
Tatjana Paić-Vukić: Arabistika u začaranom krugu: nema studija, jer nema arabista – nema arabista, jer nema studija (Razgovarala: Vesna Ivezić)
Kenan Šurković: Hrvatska trenutno ima najijepše džamije u Evropi (Razgovarao: Filip Mursel Begović)

TEME
Nedim Hasić: Ko će nam sada biti Halid… (In memoriam)
Jakub Salkić: Ima i s Drine vedrine – Kako je u gradu s dvadesetak katolika izgrađena nova crkva
Nedim Hasić: Zeleni kadar i san o autonomnoj Bosni
Stipe Majić: Izbor koji vraća Kikića u opticaj i u Zagreb
Nedim Hasić: Austro-Ugarska vizija Sarajeva: Kako je nastao „bosanski orijentalizam“
Mesud Šadinlija: Šta nam otkriva Draškovićev „Monah Hokaj“
Tarik Ikanović: Razbijanje predrasuda o „folkloru“ iz turističke brošure (O „Tekiji na Buni“ Hasana Eminovića)
Rječnik Dževada Jahića kao lingvističko, kulturno, identitetsko i civilizacijsko blago
Ahmed Imamović: Mračne stranice Nobelovca ili Andrić bez aureole

PRIKAZI I KRITIKE
Ivo Pranjković: Autobiografija Ibrahima Kajana
Ermina Ramadanović: Prerastanje granica gramatičke tradicije i zadobivanje obilježja znanstveno-prosvjetiteljske misije (O „Gramatici bosanskog jezika“ Ismaila Palića)
Ermina Ramadanović: Kalajdžijin iznimno važan prinos jezikoslovnoj bosnistici i slavistici

NOVI GLASOVI
Mirsada Delić Šerifović: Una

MONOGRAFIJA KLASIKA
Filip Mursel Begović: Crtež kao sudbina Džeke Hodžića, materija kao pamćenje

KULTURNI HORIZONTI
Amir Telibećirović: Knjiga koja je pomogla shvaćanju da Europa ima autohtonu muslimansku prisutnost, kulturu i povijest

BOSNAINFO
– Zašto “Dan bošnjačkog jedinstva”?
– Kako se normalizira ksenofobija i što to znači za nacionalne manjine u Hrvatskoj
– Dan kad je Zrinjevac progovorio na šesnaest jezika
– Čuvari mostova
– Armin Hodžić u Ankari, turski parlamentarci u Zagrebu: Susret s muftijom, sastanci u Saboru i MVEP‑u te svečana večera
– Bošnjaci Istre – nova energija lokalne politike (Emira Mahmutović, Fajdo Begović, Elma Karić)
– Zagrebačka džamija ostaje centar širenja dobra
– Manjinska zajednica raste kada se ples, drama i knjiga nađu zajedno
– Premijera angažirane predstave Dine Halvadžića
– Žanrovski zavežljaj s praga zavičaja Ajke Tiro Srebreniković
– Digitalna bošnjačka biblioteka

Josip Sever: Svježa dama Damask trese